Na temelju
članka 15. stavka 3. Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03)
ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi
PRAVILNIK
O MJERAMA ZAŠTITE OD BUKE
IZVORA NA OTVORENOM PROSTORU
(NN, br. 156/08)
Ciljevi
Članak 1.
Ovim
Pravilnikom propisuju se norme za emisiju buke, postupke utvrđivanja
sukladnosti, označavanje, tehničku dokumentaciju i prikupljanje podataka o
emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom, a sve u cilju
zaštitite ljudskog zdravlja i dobrobiti i osiguravanja nesmetanog
funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Područje primjene
Članak 2.
Odredbe
ovoga Pravilnika primjenjuju se na opremu za uporabu na otvorenom navedenu u
članku 12. i 13. ovoga Pravilnika i Prilogu I. koji je otisnut uz ovaj
Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Odredbe
ovoga Pravilnika odnose se jedino na opremu koja je stavljena u promet ili
stavljena u uporabu kao cjelovita jedinica prikladna za namijenjenu uporabu.
Odredbe
ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:
–
priključke bez motora koji se zasebno stavljaju u promet ili stavljaju u
uporabu, osim ručnih hidrauličnih i pneumatskih razbijača betona te
hidrauličnih čekića,
– svu
opremu koja je prvotno namijenjena prijevozu robe ili osoba cestovnim,
željezničkim, zračnim ili riječnim prometom,
– opremu
koja je posebno oblikovana i izrađena za vojne i policijske svrhe te za usluge
hitne pomoći.
Pojmovnik
Članak 3.
Pojedini
pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
a) »Oprema
za uporabu na otvorenom« označava sve strojeve iz članka 2. Pravilnika o
sigurnosti strojeva (»Narodne novine« broj 135/05) koji su na vlastiti pogon
ili se mogu pomicati i koji su sukladno svojem tipu, bez obzira na element(e)
pogona, namijenjeni uporabi na otvorenom te pridonose izloženosti buci okoliša.
Uporaba opreme u okruženju u kojem se bitno ne utječe na prijenos zvuka (npr.
pod šatorima, krovovima za zaštitu od kiše ili unutar okosnice kuća) smatra se
uporabom na otvorenom. Pojam »oprema za uporabu na otvorenom« označava i
bezpogonsku opremu za industrijske primjene ili primjene u okolišu koja je
sukladno tipu namijenjena uporabi na otvorenom i pridonosi izloženosti buci
okoliša. U daljnjem tekstu za sve navedene vrste opreme: oprema),
b)
»Postupci utvrđivanja sukladnosti« jesu postupci utvrđeni u Prilozima V.-VIII.
koji su otisnuti uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio, a koji se
temelje na odgovarajućim odlukama Europske unije o modulima za različite faze
postupaka ocjenjivanja sukladnosti i pravilima za stavljanje i uporabu oznake
sukladnosti,
c)
»Označavanje« jest stavljanje vidljive, čitljive i neizbrisive oznake
sukladnosti na opremu sukladno pojmu iz odgovarajućih odluka Europske unije o
modulima za različite faze postupaka ocjenjivanja sukladnosti i pravilima za
stavljanje i uporabu oznake sukladnosti, a u prilogu se navodi jamčena razina
zvučne snage,
d) »Razina
zvučne snage LWA« jest A- ponderirana zvučna snaga u dB-ima u odnosu na 1 pW
prema normi EN ISO 3744:1995 i EN ISO 3746:1995,
e)
»Izmjerena razina zvučne snage« jest razina zvučne snage utvrđena metodama
mjerenja iz Priloga III. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov
sastavni dio. Izmjerene vrijednosti utvrđuju se na temelju jednog uzorka stroja
za određenu vrstu opreme ili na temelju prosjeka određenog broja strojeva,
f) »Jamčena
razina zvučne snage« jest razina zvučne snage određena sukladno zahtjevima iz
Priloga III. ovoga Pravilnika koja uključuje nesigurnosti zbog odstupanja u
proizvodnji i postupaka mjerenja i za koju proizvođač ili ovlašteni zastupnik
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj jamči da se ne može premašiti, sukladno
primijenjenim tehničkim instrumentima navedenima u tehničkoj dokumentaciji.
Stavljanje u promet
Članak 4.
Oprema iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika ne smije se stavljati u promet niti
staviti u uporabu prije nego što proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj osigura da:
– je oprema
sukladna zahtjevima iz ovoga Pravilnika koji se odnose na emisiju buke u
okoliš,
– su
okončani postupci utvrđivanja sukladnosti iz članka 14. ovoga Pravilnika,
– oprema
nosi oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te joj je
priložena izjava o sukladnosti.
Ako
proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik nemaju sjedište u Republici
Hrvatskoj, obveze propisane ovim Pravilnikom primjenjuju se na sve osobe koje u
Republici Hrvatskoj stavljaju tu opremu u promet ili u uporabu.
Nadzor nad stavljanjem u
promet
Članak 5.
Oprema iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika može se stavljati u promet ili stavljati u
uporabu jedino ako je u skladu sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika, ako nosi
oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te joj je priložena
izjava o sukladnosti.
U
obavljanju inspekcijskih nadzora nad provedbom ovoga Pravilnika nadležna
inspekcijska tijela moraju surađivati i pomagati jedno drugome u svrhu
učinkovite provedbe nadzora nad tržištem.
Klauzula o slobodnom
kretanju
Članak 6.
Stavljanje
u promet ili stavljanje u uporabu na području Republike Hrvatske opreme iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika koja je usklađena s odredbama ovoga
Pravilnika, ima oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te
izjavu o sukladnosti ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti.
Dopušteno
je izlaganje opreme iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika koja nije u skladu
s odredbama ovoga Pravilnika na trgovačkim sajmovima, izložbama, izlaganjima i
sličnim događanjima pod uvjetom da vidljiva oznaka jasno navodi kako ta oprema
nije u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika i kako se ne smije stavljati u
promet niti staviti u uporabu prije nego što proizvođač ili njegov ovlašteni
zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne uskladi opremu s odredbama
ovoga Pravilnika.
Prilikom
izlaganja opreme iz stavka 1. ovoga članka potrebno je poduzeti odgovarajuće
sigurnosne mjere radi zaštite osoba.
Pretpostavka sukladnosti
Članak 7.
Oprema iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika koja nosi oznaku sukladnosti i oznaku o
jamčenoj razini zvučne snage te joj je priložena izjava o sukladnosti smatra se
da je sukladna svim odredbama ovoga Pravilnika.
Izjava o sukladnosti
Članak 8.
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za svaku
vrstu proizvedene opreme iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika sastavlja
izjavu o sukladnosti kojom se utvrđuje da je taj proizvod usklađen s odredbama
ovoga Pravilnika.
Najmanji
sadržaj izjave o sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu
II.. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Za opremu
iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika koja se stavlja u promet ili stavlja u
uporabu na području Republike Hrvatske potrebno je osigurati izjavu o
sukladnosti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Proizvođač
opreme iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika ili njegov ovlašteni zastupnik
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obvezni su čuvati primjerak izjave o
sukladnosti i svu tehničku dokumentaciju navedenu u Prilogu V. točki 3.,
Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točki 3.1. i 3.3.
ovoga Pravilnika u razdoblju od deset godina od dana proizvodnje posljednjeg
primjerka opreme.
Neusklađenost opreme
Članak 9.
Ako se
inspekcijskim nadzorom utvrdi da oprema iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika
koja se stavlja u promet ili stavlja u uporabu nije sukladna zahtjevima iz
ovoga Pravilnika proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj obvezni su uskladili opremu s odredbama ovoga Pravilnika.
U slučaju
da se premaše granične vrijednosti iz članka 12. ovoga Pravilnika ili se
neusklađenost s ostalim odredbama ovoga Pravilnika nastavi unatoč poduzetim
mjerama iz stavka 1 ovoga članka potrebno je poduzeti sve odgovarajuće mjere
kako bi se ograničilo ili zabranilo stavljanje te opreme u promet ili njeno
stavljanje u uporabu, ili kako bi osigurala njeno povlačenje iz prometa.
O poduzetim
mjerama iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležna tijela odmah izvješćuju
Europsku komisiju i ostale države članice Europske unije.
Pravni lijekovi
Članak 10.
Uz svaku
mjeru koju su nadležna inspekcijska tijela poduzela sukladno odredbama ovoga
Pravilnika i posebnih propisa i kojom se ograničava stavljanje u promet ili
stavljanje u uporabu opreme iz ovoga Pravilnika, potrebno je navesti točne
razloge za donošenje te mjere.
O poduzetim
mjerama iz stavka 1. ovoga članka potrebno je obavijestiti zainteresiranu
stranu.
Mjere iz
stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati uputu o pravnom lijeku i rokovima za
njegovo izjavljivanje.
Označavanje
Članak 11.
Oprema iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika koja se stavlja u promet ili stavlja u
uporabu i u skladu je sa odredbama ovoga Pravilnika mora nositi oznaku
sukladnosti. Oblik oznake sukladnosti naveden je u Prilogu IV. koji je otisnut
uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Uz oznaku
sukladnosti prilaže se oznaka o jamčenoj razini zvučne snage. Primjerak oznake
o jamčenoj razini naveden je u Prilogu IV. ovoga Pravilnika.
Oznaka
sukladnosti i oznaka o jamčenoj razini zvučne snage moraju biti vidljive,
čitljive i neizbrisive, a stavljaju se na svaki artikl opreme.
Zabranjeno
je stavljanje oznaka ili natpisa na opremu koji bi mogli izazvati zabunu u
pogledu značenja oznake sukladnosti ili oznake o jamčenoj razini zvučne snage.
Na opremu se smiju staviti sve ostale oznake pod uvjetom da se time ne umanji
vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti i oznake o jamčenoj razini zvučne
snage.
Ako se na
opremu iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju odredbe posebnih
propisa koji također propisuju stavljanje oznake sukladnosti, na oznaci se
navodi da je ta oprema također sukladna odredbama tih posebnih propisa.
Ako jedan
ili više posebnih propisa iz stavka 5. ovoga članka dopušta proizvođaču da
tijekom prijelaznog razdoblja odabere rješenje koje će primijeniti, oznaka
sukladnosti navodi da je oprema u skladu jedino sa odredbama posebnih propisa
koje je primijenio proizvođač. U tom slučaju podrobni podaci o tim propisima
navode se u dokumentima, obavijestima ili uputama za korištenje koje se
sukladno tim propisima prilažu uz ovu opremu.
Oprema podložna
ograničenjima buke
Članak 12.
Jamčena
razina zvučne snage niže navedene opreme ne smije premašiti dopuštenu razinu
zvučne snage koja je utvrđena u sljedećim tablicama graničnih vrijednosti
–
građevinska dizala za prijevoz robe (motor s unutarnjim izgaranjem)
Pojam:
Prilog I., točka 3. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 3.
–
kompaktori (samo vibracijski i nevibracijski valjci, vibroploče i vibracijski
nabijači)
Pojam:
Prilog I., točka 8. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 8.
–
kompresori (< 350 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 9. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 9.
– ručni
hidraulični i pneumatski razbijači betona
Pojam:
Prilog I., točka 10. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 10.
–
građevinska vitla (motor s unutarnjim izgaranjem)
Pojam:
Prilog I., točka 12. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 12.
– buldožeri
(< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 16. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 16.
– damperi
(< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 18. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 18.
– bageri,
hidraulični ili bageri sajlaši (< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 20. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 20.
–
bageri-utovarivači (< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 21. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 21.
-grejderi
(< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 23. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 23.
–
hidraulični agregati
Pojam:
Prilog I., točka 29. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 29.
–
kompaktori na odlagalištima otpada, s lopatom (< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 31. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 31.
– vrtne
kosilice (isključujući poljoprivrednu i šumarsku opremu i multifunkcionalne
uređaje čija glavna motorizirana komponenta ima ugrađeni motor snage veće od 20
kW)
Pojam:
Prilog I., točka 32. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 32.
– šišač
trave/ šišač travnih rubova
Pojam:
Prilog I., točka 33. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 33.
– viličar s
motorom s unutarnjih izgaranjem i protuutezima (isključujući »ostale viličare s
protuutezima« prema pojmu iz Priloga I., stavka 36., alineje 2. s nominalnim
kapacitetom manjim od 10 tona)
Pojam:
Prilog I., točka 36. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 36.
–
utovarivači (< 500 kW)
Pojam:
Prilog I., stavak 37. Mjere: Prilog III., Dio B, stavak 37.
– pokretne
dizalice
Pojam:
Prilog I., točka 38. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 38.
–
motokultivatori (< 3 kW)
Pojam:
Prilog I., točka 40. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 40.
– finišeri
za ceste (isključujući finišere opremljene ravnalicom za zbijanje)
Pojam:
Prilog I., točka 41. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 41.
– agregati
za struju (< 400 kW)
Pojam:
Prilog I., stavak 45. Mjere: Prilog III., Dio B, stavak 45.
– toranjske
dizalice
Pojam:
Prilog I., točka 53. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 53.
– agregati
za varenje
Pojam:
Prilog I., točka 57. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 57.
|
Vrsta
opreme |
Neto
ugrađena snaga P (u kW) Električna
snaga Pel1 u kW Masa
uređaja m u kg Širina
reza L u cm |
Dopuštena
razina zvučne snage u dB/1 pW |
|
|
Faza
I. od 3. siječnja 2002. |
Faza
II. od 3. siječnja 2006. |
||
|
Kompaktori
(vibracijski valjci, vibroploče i vibracijski nabijači) |
P
≤ 8 |
108 |
105 |
|
8
< P ≤ 70 |
109 |
106 |
|
|
P
> 70 |
89
+ 11 lg P |
86
+ 11 lg P |
|
|
Buldožeri,
utovarivači i bageri-utovarivači na gusjenicama |
P
≤ 55 |
106 |
103 |
|
P
> 55 |
87
+ 11 lg P |
84
+ 11 lg P |
|
|
Buldožeri,
utovarivači i bageri-utovarivači na kotačima, damperi, grejderi, kompaktori
na odlagalištima otpada, viličari s motorom s unutarnjim izgaranjem i
protuutezima, pokretne dizalice, kompaktori (nevibracijski valjci), finišeri
za ceste, hidraulični agregati |
P
≤ 55 |
104 |
101 |
|
P
> 55 |
85
+ 11 lg P |
82
+ 11 lg P |
|
|
Bageri,
građevinska dizala za prijevoz robe, građevinska vitla, motokultivatori |
P
≤ 15 |
96 |
93 |
|
P
> 15 |
83
+ 11 lg P |
80
+ 11 lg P |
|
|
Ručni
hidraulični i pneumatski razbijači betona |
m
≤ 15 |
107 |
105 |
|
15
< m < 30 |
94
+ 11 lg m |
92
+ 11 lg m |
|
|
m
≥ 30 |
96
+ 11 lg m |
94
+ 11 lg m |
|
|
Toranjske
dizalice |
|
98
+ lg P |
96
+ lg P |
|
Agregati
za varenje i struju |
Pel
≤ 2 |
97
+ lg Pel |
95
+ lg Pel |
|
2
< Pel ≤ 10 |
98
+ lg Pel |
96
+ lg Pel |
|
|
Pel
> 30 |
97
+ lg Pel |
95
+ lg Pel |
|
|
Kompresori |
P
≤ 15 |
99 |
97 |
|
P
> 15 |
97
+ 2 lg P |
95
+ 2 lg P |
|
|
Vrtne
kosilice, šišači trave/šišači travnih rubova |
L
≤ 50 |
96 |
942 |
|
50
< L ≤ 70 |
100 |
98 |
|
|
70
< L ≤ 120 |
100 |
982 |
|
|
L
> 120 |
105 |
1032 |
|
1 Pel
agregata za varenje: konvencionalna struja za varenje umnožena za
konvencionalno naponsko opterećenje najniže vrijednosti radnog faktora koji je
dostavio proizvođač
Pel
agregata za struju: glavno napajanje sukladno ISO 8528-1:1993, točki 13.3.2.
2
Indikativne vrijednosti. Konačne vrijednosti ovise o izmjenama i dopunama
Direktive na temelju izvješća iz članka 20., stavka 3. U nedostatku spomenutih
izmjena i dopuna, vrijednosti za fazu I. nastavljaju se primjenjivati za fazu
II.
Dopuštena
razina zvučne snage zaokružuje se na najbliži cijeli broj (za manje od 0.5
zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0.5 zaokružite na veći broj).
Oprema podložna jedino
označavanju buke
Članak 13.
Jamčena
razina zvučne snage za niže navedenu opremu podložna je jedino označivanju
buke:
– podizne
radne platforme s motorom s unutarnjim izgaranjem
Pojam:
Prilog I., točka 1. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 1.
– kosilice
šiblja
Pojam:
Prilog I., točka 2. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 2.
–
građevinska dizala za prijevoz robe (s električnim motorom)
Pojam:
Prilog I., točka 3. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 3.
– tračne
pile za gradilište
Pojam:
Prilog I., točka 4. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 4.
– kružne
pile za gradilište
Pojam:
Prilog I., točka 5. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 5.
– lančane
pile, prijenosne
Pojam:
Prilog I., točka 6. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 6.
–
kombinirana vozila za visokotlačno ispiranje i usisavanje
Pojam:
Prilog I., točka 7. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 7.
–
kompaktori (jedino eksplozivni nabijači)
Pojam:
Prilog I., točka 8. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 8.
– mješalice
za beton ili žbuku
Pojam:
Prilog I., točka 11. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 11.
–
građevinska vitla (s električnim motorom)
Pojam:
Prilog I., točka 12. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 12.
– strojevi
za prijenos i brizganje betona i žbuke
Pojam:
Prilog I., točka 13. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 13.
–
transportne trake
Pojam:
Prilog I., točka 14. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 14.
– rashladni
uređaji za vozila
Pojam:
Prilog I., točka 15. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 15.
– bušilice
Pojam:
Prilog I., točka 17. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 17.
– oprema za
utovar i istovar autosilosa ili autocisterni
Pojam:
Prilog I., točka 19. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 19.
–
kontejneri za staklo
Pojam:
Prilog I., točka 22. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 22.
– šišači
trave/ šišači travnih rubova
Pojam:
Prilog I., točka 24. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 24.
– šišači
živice
Pojam:
Prilog I., točka 25. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 25.
–
visokotlačni ispirači
Pojam:
Prilog I., točka 26. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 26.
– strojevi
s visokotlačnim vodenim mlazom
Pojam:
Prilog I., točka 27. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 27.
–
hidraulični čekići
Pojam:
Prilog I., točka 28. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 28.
– rezači
sljubnica
Pojam:
Prilog I., točka 30. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 30.
– puhala
lišća
Pojam:
Prilog I., točka 34. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 34.
– uređaji
za sakupljanje lišća
Pojam:
Prilog I., točka 35. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 35.
– viličari
s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima (jedino »ostali viličari s
protuutezima« prema pojmu iz Priloga I., stavak 36., podstavak 2. s nominalnim
kapacitetom manjim od 10 tona)
Pojam:
Prilog I., točka 36. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 36.
–
prijenosni kontejneri za otpad
Pojam:
Prilog I., stavak 39. Mjere: Prilog III., Dio B, stavak 39.
– finišeri
za ceste (s ravnalicom za zbijanje)
Pojam:
Prilog I., točka 41. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 41.
– oprema za
pilotiranje
Pojam:
Prilog I., točka 42. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 42.
– strojevi
za polaganje cijevi
Pojam:
Prilog I., točka 43. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 43.
– strojevi
za izradu skijaških staza
Pojam:
Prilog I., točka 44. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 44.
– agregati
za struju
Pojam:
Prilog I., točka 45. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 45.
– strojevi
za metenje
Pojam:
Prilog I., točka 46. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 46.
– vozila za
prikupljanje otpada
Pojam:
Prilog I., točka 47. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 47.
– glodalice
asfalta i betona
Pojam:
Prilog I., točka 48. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 48.
– strugači
Pojam:
Prilog I., točka 49. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 49.
– drobilice
čekićarke/ rezači
Pojam:
Prilog I., točka 50. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 50.
– strojevi
za čišćenje snijega s rotirajućim alatom (na vlastiti pogon bez priloga)
Pojam:
Prilog I., točka 51. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 51.
– vozila za
usisavanje
Pojam:
Prilog I., točka 52. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 52.
–
rovokopači
Pojam:
Prilog I., točka 54. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 54.
–
automješalice
Pojam:
Prilog I., točka 55. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 55.
– pumpe za
vodu (nije za podvodnu uporabu)
Pojam:
Prilog I., točka 56. Mjere: Prilog III., Dio B, točka 56.
Utvrđivanje sukladnosti
Članak 14.
Prije nego
što se oprema iz članka 12. ovoga Pravilnika stavi u promet ili stavi u
uporabu, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj podvrgavaju svaku vrstu opreme jednom od sljedećih postupaka
utvrđivanja sukladnosti:
–
unutarnjoj kontroli proizvodnje uz ocjenu tehničke dokumentacije i postupak
povremenih provjera iz Priloga VI. ovoga Pravilnika, ili
– postupku
provjere uzorka uređaja navedenom u Prilogu VII. ovoga Pravilnika, ili
– postupku
punog jamstva kvalitete navedenom u Prilogu VIII. ovoga Pravilnika.
Prije nego
što se oprema iz članka 12. ovoga Pravilnika stavi u promet ili stavi u
uporabu, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj podvrgavaju svaku vrstu opreme postupku unutarnje kontrole
proizvodnje koji je naveden u Prilogu V. ovoga Pravilnika.
Nadležna
tijela za provedbu ovoga Pravilnika obvezna su osigurati da se Europskoj
komisiji i ostalim državama članicama Europske unije povodom njihovoga zahtjeva
dostave sve informacije korištene tijekom postupka utvrđivanja sukladnosti koje
se odnose na vrstu opreme, a posebno tehnička dokumentacija navedena u Prilogu
V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točki
3.1. i 3.3. ovoga Pravilnika.
Tijela nadležna za
provedbu ili nadgledanje postupaka utvrđivanja sukladnosti
Članak 15.
Ministar
zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar) može rješenjem
ovlastiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje će obavljati poslove ocjene
sukladnosti iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika do dana prijama Republike
Hrvatske u Europsku uniju.
Rješenje iz
stavka 1. ovoga članka može se vremenski ograničiti ili važiti do ukidanja.
Tijelo iz
stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati za cjelokupno vrijeme trajanja
ovlaštenja zahtjeve iz članka 9. stavka 1. i članka 10. Zakona o tehničkim
zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine« broj 158/03 i
79/07) i kriterije iz Priloga IX. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini
njegov sastavni dio.
Ako se
utvrdi da tijekom trajanja ovlaštenja tijelo iz stavka 1. ovoga članka više ne
ispunjava zahtjeve i kriterije iz stavka 3. ovoga članka, ministar donosi
rješenje kojim se ovlaštenje ukida.
Protiv
rješenja iz stavka 1. i 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor.
Danom
prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju sve potvrde koje je izdalo tijelo
za ocjenu sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti.
Nakon
prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, na zahtjev tijela za ocjenu
sukladnosti, ministar će prijaviti Europskoj komisiji tijelo za ocjenu
sukladnosti radi dobivanja identifikacijskoga broja kako bi to tijelo steklo
status prijavljenog tijela.
Prikupljanje podataka o
buci
Članak 16.
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obvezni su
presliku izjave o sukladnosti za svaku vrstu opreme iz članka 2. stavka 1.
ovoga Pravilnika koju namjerava staviti u promet Republike Hrvatske ili
stavljati u uporabu dostaviti prijavljenom tijelu i Europskoj komisiji.
Europske
komisija će podatke iz stavka 1. ovoga članka učiniti dostupnima prijavljenom
tijelu povodom njegovog zahtjeva.
Regulacija uporabe
Članak 17.
Odredbe
ovoga Pravilnika ne dovode u pitanje utvrđivanje:
– mjera
kojima se uređuje uporaba opreme iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika na
područjima koja smatraju osjetljivima, uključujući mogućnost vremenskog
ograničenja uporabe opreme,
– zahtjeva
koji se smatraju potrebnima za osiguranje zaštite osoba prilikom uporabe opreme
u pitanju, pod uvjetom da se ovime ne podrazumijeva preinaka opreme na način
koji nije naveden u ovom Pravilniku.
Članak 18.
U razdoblju
od 1. srpnja do 1. rujna dopuštena je uporaba elektroakustičkih uređaja na
otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
najdulje do 24 sata.
Buka
elektroakustičkih uređaja i ostalih izvora buke na otvorenom u objektima iz
stavka 1. ovoga članka do 24 sata ne smije prelaziti najviše dopuštene razine
buke sukladno posebnom propisu kojim su propisane najviše dopuštene razine buke
na otvorenom prostoru.
Članak 19.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim
odredbe članka 9. stavka 3. i članka 16. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu
danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa:
011-02/08-06/52
Ur.broj:
534-07-08-1
Zagreb,
10. prosinca 2008.
Ministar
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
PRILOG I.
POJMOVI OPREME
1. Podizne radne platforme s motorom s unutarnjim
izgaranjem
Oprema
se sastoji najmanje od radne platforme, produžne strukture i podvozja. Radna
platforma je ograđena ili u obliku kabine koja se može pod teretom prenijeti do
željenog radnog položaja. Produžna struktura je povezana s podvozjem i nosi
radnu platformu; omogućava prijenos radne platforme do željenog položaja.
2. Kosilica šiblja
Prijenosni
ručni uređaj s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljen rotirajućim metalnim
ili plastičnim nožem za rezanje korova, grmlja, niskog raslinja i sličnog
bilja. Rezni uređaj se upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna s
tlom.
3. Građevinsko dizalo za prijevoz robe
Građevinsko
dizalo na električni pogon, privremeno instalirano i namijenjeno osobama koje
imaju pristup gradilištima, a upotrebljava se:
(i)
na određenim razinama za istovar, s platformom
–
namijenjenom jedino prijenosu robe
–
koja omogućava pristup osobama tijekom utovara i istovara
–
koja ovlaštenom osoblju omogućava pristup i kretanje tijekom postavljanja,
rastavljanja i održavanja
–
na daljinsko upravljanje
–
koja se pomiče okomito ili uzdužno s nagibom od najviše 15˚ od vertikale
–
koju pridržava ili nosi: žica, uže, lanac, vijčano vreteno i matica, zupčasta
letva i zupčanik, hidraulično dizalo (izravno ili neizravno), ili vezni
mehanizam koji se širi
–
čiji stupovi koji mogu ili ne moraju zahtijevati potporanj u vidu zasebnih
struktura, ili
(ii)
na jednoj povišenoj istovarnoj ili radnoj površini s uređajem za utovar, koja
se proteže do kraja vodilice (npr. krov), i:
–
koja je namijenjena jedino prijenosu robe
–
koja je oblikovana tako da nije potrebno stupiti na nju tijekom postavljanja,
rastavljanja i održavanja
– s
trajnim zabranjenim pristupom za osoblje
–
na daljinsko upravljanje
–
koja je projektirana tako da se pomiče pod kutom od najmanje 30˚ od
vertikale, ali smije se upotrebljavati pod svakim kutom
–
koja je poduprta čeličnom užadi i ima pozitivni pogonski sustav
–
koja ima upravljačke uređaje na stalni pritisak
–
bez protuutega
– s
maksimalnim nominalnim opterećenjem od 300 kg
–
maksimalne brzine od 1 m/s
– i
čije vodilice zahtijevaju potporanj u vidu zasebnih struktura.
4. Tračna pila za gradilišta
Motorni
stroj ručno upravljan, težine manje od 200 kg, opremljen jednim listom pile u
obliku neprekidne trake koja je smještena i prolazi između dva ili više
kolotura.
5. Kružna pila za gradilišta
Motorni
stroj ručno upravljan, težine manje od 200 kg, opremljen jednim kružnim listom
pile (različit od pile za zarezivanje) promjera od 350 mm do najviše 500 mm,
koji je nepomičan tijekom uobičajenog rezanja, i vodoravnom pločom koja je
djelomično ili potpuno nepomična tijekom rezanja. Nož se nalazi na vodoravnoj
stabilnoj osovini čiji položaj tijekom rada stroja ostaje nepromijenjen. Stroj
može imati neku od sljedećih karakteristika:
–
mogućnost podizanja i spuštanja lista pile kroz ploču
–
okvir ispod stola može se otvoriti ili zatvoriti
–
dodatni, ručno upravljani pomični stol (ne nalazi se uz list pile).
6. Lančana pila, prijenosna
Motorni
alat za rezanje drveta s lančanom pilom, koji se sastoji od integrirane
kompaktne cjeline koja uključuje ručke, izvor energije i priključak za rezanje,
a oblikovan je tako da ga se pridržava objema rukama.
7. Kombinirano vozilo za visokotlačno ispiranje i
usisavanje
Vozilo
koje se može zasebno upotrebljavati za visokotlačno ispiranje ili usisavanje.
Vidi visokotlačni ispirač i vozilo za usisavanje.
8. Kompaktor
Stroj
koji zbija materijal, npr. kamenu sitnež, zemljane ili asfaltne zastore,
valjanjem, nabijanjem ili vibracijama radnog alata. Može biti na vlastiti
pogon, vučeni, s operatorom koji hoda iza njega ili u obliku dodatka na noseći
stroj. Kompaktori se dijele na sljedeće podvrste:
–
valjke s vozačem: samohodni kompaktori s jednim ili više metalnih cilindara
(valjaka) ili gumenih kotača; vozačko mjesto je sastavni dio stroja
–
valjke iza kojih hoda operator: samohodni kompaktori s jednim ili više metalnih
cilindara (valjaka) ili gumenih kotača na kojima su komande za kretanje,
upravljanje, kočenje i vibriranje raspoređene tako da strojem mora upravljati
operator ili je na daljinsko upravljanje;
–
vučene valjke: kompaktori s jednim ili više metalnih cilindara (valjaka) i
gumenih kotača koji nemaju opremu za samostalno kretanje, a vozačko mjesto se
nalazi na vučnom stroju
–
vibroploče i vibracijske nabijače: kompaktori s uglavnom ravnim temeljnim
pločama koje vibriraju. Njima upravlja operator ili su priključeni na noseći
stroj
–
eksplozivna nabijala: kompaktori čiji je alat za zbijanje u obliku ravne
podloge koja se pod pritiskom eksplozije pokreće uglavnom u okomitom smjeru.
Strojem upravlja zaduženi operator.
9. Kompresor
Strojevi
s izmjeničnom opremom koja proizvodi stlačeni zrak, plinove ili paru čiji je
tlak viši od ulaznoga tlaka. Kompresor se sastoji od samoga kompresora,
osnovnog pogonskog stroja i svih dijelova ili uređaja koji su potrebni za
siguran rad stroja.
Izuzimaju
se sljedeće kategorije uređaja:
–
ventilatori, tj. uređaji koji uzrokuju kruženje zraka uz pozitivan tlak koji ne
prelazi 110 000 paskala
–
vakuumske crpke, tj. uređaji ili alati kojima se izvlači zrak iz zatvorenog
prostora uz tlak koji ne prelazi atmosferski tlak zraka
–
plinske turbine.
10. Hidraulični i pneumatski razbijač betona, ručni
Hidraulični
i pneumatski razbijači betona (na svaki pogon) koji se upotrebljavaju na
gradilištima.
11. Mješalica za beton ili žbuku
Stroj
za pripremu betona ili žbuke bez obzira na način utovara, miješanja i istovara.
Strojem se može upravljati s povremenim prekidima ili stalno. Mješalice na
kamionima zovu se automješalice (vidi definiciju 55.).
12. Građevinsko vitlo
Privremeno
instalirani motorni uređaj za podizanje s opremom za podizanje i spuštanje obješenog
tereta.
13. Stroj za prijenos i brizganje betona i žbuke
Stroj
za crpljenje i brizganje betona ili žbuke na gradilištima, sa ili bez
mješalice, kojim se materijal prenosi do mjesta polaganja uz pomoć cijevi,
uređaja ili krakova za distribuciju. Materijal se prenosi:
–
mehanički, klipnim ili rotirajućim crpkama za beton
–
mehanički, klipnim, spiralnim, gumenim ili rotirajućim crpkama za žbuku ili
pneumatski kompresorima sa ili bez zračne komore.
Ovi
se strojevi mogu postaviti na kamione, prikolice ili posebna vozila.
14. Transportna traka
Privremeno
instalirani stroj koji se upotrebljava za prijenos materijala uz pomoć motorne
trake.
15. Rashladni uređaji na vozilima,
Rashladni
uređaj u teretnom prostoru kategorija vozila N2, N3, O3 i O4 sukladno posebnom
propisu.
Rashladni
se uređaj može opskrbljivati energijom iz sastavnog dijela rashladnog uređaja,
zasebnog dijela instaliranog na vozilo, motora vozila, neovisnog ili pomoćnog
izvora energije.
16. Buldožer
Samohodni
stroj na kotačima ili gusjenicama za vuču ili guranje pomoću ugrađene opreme.
17. Bušilica
Stroj
za bušenje rupa na gradilištima
–
udarnim bušenjem
–
kružnim bušenjem
–
kružno udarnim bušenjem.
Tijekom
bušenja bušilice su nepokretne. Mogu se samostalno kretati od jednog radnog
mjesta na drugo. Samohodne se bušilice mogu montirati na kamione, podvozje na
kotačima, traktore, gusjenice, klizne osovine (koje vuče vitlo). Bušilice
montirane na kamione, traktore i prikolice ili bušilice na kotačima mogu se
kretati većom brzinom i javnim prometnicama.
18. Damper
Samohodni
stroj na kotačima ili gusjenicama s otvorenom karoserijom koji prenosi,
istovaruje ili razastire materijal. Damperi mogu imati ugrađenu opremu za
samoutovar.
19. Oprema za utovar i istovar autosilosa ili autocisterni
Motorni
uređaji priključeni na autosilose ili autocisterne za utovar ili istovar
tekućina ili rasutog tereta uz pomoć crpki ili slične opreme.
20. Bager, hidraulični ili sajlaš
Samohodni
stroj na gusjenicama ili kotačima čija se gornja struktura može okretati u
punom krugu te koji iskopava, podiže i istovaruje materijal lopatom
pričvršćenom na krak i ruku ili teleskopski krak, dok podvozje ili vozno
postolje ostaju nepokretni tijekom svih ciklusa strojnog rada.
21. Bager-utovarivač
Samohodni
stroj na kotačima ili gusjenicama čiji je glavni strukturni potporanj oblikovan
tako da sprijeda nosi utovarnu lopatu, a straga bagersku žlicu. Kada se
upotrebljava kao bager, stroj obično kopa ispod površine, dok se lopata pomiče
u smjeru stroja. Bagerska žlica podiže, prevrće i istovaruje materijal dok
stroj ostaje nepomičan. Kada se upotrebljava kao utovarivač, stroj utovaruje
ili iskopava materijal pomicanjem unaprijed te podiže, prenosi i istovaruje
materijal.
22. Kontejner za staklo
Kontejner
izrađen od bilo kojeg materijala koji se upotrebljava za prikupljanje boca. Ima
najmanje jedan otvor za umetanje boca i drugi za pražnjenje kontejnera.
23. Grejder
Samohodni
stroj na kotačima s podesivim nožem smještenim između prednje i stražnje osovine,
koji reže, prenosi i razastire materijal obično u svrhu izravnavanja.
24. Šišač trave/ šišač travnih rubova
Prijenosna
ručna jedinica s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljena savitljivom trakom
(-ama), žicom (-ama) ili sličnim nemetalnim, savitljivim elementima za rezanje
kao što su vrteći rezači, namijenjena za rezanje korova, trave ili sličnog
mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je otprilike
paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom.
25. Rezač živice
Ručna
motorna oprema s ugrađenim pogonom, oblikovana tako da se njome koristi jedan
korisnik za obrezivanje živice i grmlja upotrebljavajući jedan ili više
linearnih noževa koji režu naizmjenično.
26. Visokotlačni ispirač
Vozilo
opremljeno uređajem za čišćenje kanalizacije ili sličnih instalacija
visokotlačnim vodenim mlazom. Uređaj može biti postavljen na posebno kamionsko
podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti fiksna ili
zamjenjiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.
27. Stroj s visokotlačnim vodenim mlazom
Stroj
sa štrcaljkama ili ostalim otvorima za povećanje brzine koji omogućuju da voda
(također i s primjesama) izađe u obliku slobodnog mlaza. Ovi se strojevi
općenito sastoje od pogona, tlačnog generatora, fleksibilnih cijevi, naprava za
brizganje, sigurnosnih mehanizama te uređaja za kontrolu i mjerenje. Stroj može
biti pokretni ili nepokretni:
–
pokretni strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom su pokretni, lako prijenosni
strojevi namijenjeni uporabi na različitim lokacijama te su stoga obično
opremljeni vlastitim podvozjem ili se montiraju na vozila. Sve potrebne dovodne
cijevi su fleksibilne i lako se odvajaju
–
nepokretni strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom namijenjeni su dugoročnoj
uporabi na jednom mjestu, ali se uz pomoć prikladne opreme mogu premjestiti na
drugu lokaciju. Obično su postavljeni na skelu ili okvir, a dovodna se cijev
može odvojiti.
28. Hidraulični čekić
Oprema
koja koristi hidraulični pogon nosećeg stroja za ubrzanje klipa (ponekad uz
pomoć plina) koji potom udara o alat. Udarni val nastao kinetičkim djelovanjem
putuje preko alata do materijala te izaziva lom materijala. Za pogon
hidrauličnih čekića potrebno je stlačeno ulje. Cjelokupnim uređajem koji je
sastoji od vozila i čekića upravlja jedan operator smješten u kabini vozila.
29. Hidraulični agregat
Strojevi
s izmjeničnom opremom koji proizvode stlačene tekućine čiji je tlak viši od
ulaznoga tlaka. Sastoji se od osnovnog pogonskog stroja, crpke, sa ili bez
spremnika, i priloga (npr. regulatori, ventil za smanjenje pritiska).
30. Rezač dilatacija
Pokretni
stroj namijenjen rezanju betonskih, asfaltnih i sličnih cestovnih površina.
Osnovni rezni alat je kružni disk velike brzine. Stroj se može pomicati
unaprijed
–
ručno
–
ručno uz mehaničku pomoć
–
na motorni pogon.
31. Kompaktor na odlagalištima otpada, utovarivač s lopatom
Samohodni
kompaktor na kotačima koji s prednje strane ima utovarnu lopatu, a čelični
kotači (valjci) prvenstveno su oblikovani za zbijanje, pomicanje, ravnanje i
utovar zemlje, otpada ili sanitarnog (otpadnog) materijala.
32. Vrtna kosilica
Stroj
za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega korisnik
hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj funkcionira u ravnini koja je otprilike
paralelna s tlom, a određuje visinu košnje u odnosu na tlo upotrebljavajući
kotače, zračni jastuk ili kliznu osovinu, itd. i kao izvor energije
upotrebljava motor ili električni motor. Rezni uređaji su:
–
čvrsti elementi za rezanje, ili
– nemetalne
niti ili slobodno vrteći nemetalni noževi s kinetičkom energijom većom od 10 J;
kinetička se energija određuje prema EN 786:1997, Prilogu B.
Stroj
za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega operator
hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj rotira oko vodoravne osi i reže uz pomoć
nepomične rezne šipke ili noža (cilindrična kosilica).
33. Šišač trave/ šišač travnih rubova
Električni
stroj iza kojega korisnik hoda ili ga drži u ruci, za rezanje trave s reznim
dijelovima koji se sastoje od nemetalnih žica ili slobodno vrtećih nemetalnih
noževa s kinetičkom energijom manjom od 10 J, namijenjen košnji trave ili
sličnog mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je
otprilike paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom.
Kinetička se energija određuje prema EN 786:1997, Prilogu B.
34. Puhalo lišća
Motorni
stroj koji brzim protokom zraka čisti livade, puteve, ceste, ulice, itd. od
lišća i ostalog materijala. Može biti prijenosni (ručni) ili neprijenosni, ali
pokretni.
35. Sakupljač lišća
Motorni
stroj za sakupljanje lišća i ostalih otpadaka usisavačem koji se sastoji od
izvora snage koji proizvodi vakuum u unutrašnjosti stroja, otvora za usisavanje
i spremnika prikupljenog materijala. Može biti prijenosni (ručni) ili
neprijenosni, ali pokretni.
36. Viličari motorna vozila sa protuutezima
Viličar
na kotačima s motorom s unutarnjim izgaranjem, protuutezima i opremom za
dizanje (toranj, teleskopska ili artikulirana ruka). To su:
–
teški terenski viličari (viličari na kotačima s protuutezima prvenstveno
namijenjeni radu na neuređenom, prirodnom i neprohodnom terenu npr. gradilišta)
–
ostali viličari s protuutezima, osim onih koji su posebno izgrađeni za
rukovanje kontejnerima.
37. Utovarivač
Samohodni
stroj na kotačima ili gusjenicama koji s prednje strane ima ugrađenu strukturu
s utovarnom lopatom, koji tovari ili kopa kretanjem stroja unaprijed te podiže,
prenosi i istovaruje materijal.
38. Pokretna dizalica
Dizalica
s krakom na vlastiti pogon koja se pokreće, sa ili bez tereta, bez potrebe za
utvrđenom stazom i čija je stabilnost osigurana težinom. Kreće se na gumama,
gusjenicama ili drugim sustavima pokretanja. U nepokretnom položaju može se
poduprijeti osloncima ili drugim dodacima koji povećavaju njenu stabilnost.
Nadgradnja pokretne dizalice može se okretati u punom krugu, djelomično ili je
nepomična. Obično je opremljena jednim ili više dizalima i/ili hidrauličnim
cilindrima za podizanje i spuštanje kraka i tereta. Krak pokretne dizalice može
biti teleskopski, artikulirani, rešetkasti ili njihova kombinacija, a oblikovan
je tako da se može brzo spustiti. Teretom obješenim na krak upravlja se pomoću
sklopa s ugrađenom kukom ili ostalih priloga za utovar i dizanje u posebne
svrhe.
39. Pokretni kontejner za otpad, (bez vlastitog pogona)
Posebno
oblikovani kontejner s poklopcem i kotačima namijenjen privremenoj pohrani
otpada.
40. Motokultivator
Stroj
na vlastiti pogon kojim se upravlja pješice
–
sa ili bez pomoćnih kotača, tako da radni elementi služe kao oruđe za kopanje i
istovremeno osiguravaju pokretanje (motokultivator), i
– s
pogonom na jednim ili više kotača koje izravno pokreće motor, opremljen alatom
za kopanje (motokultivator na kotačima).
41. Finišer za ceste
Pokretni
stroj koji se upotrebljava pri izgradnji cesta za izvedbu površinskih slojeva
od građevinskog materijala kao što je bitumenska mješavina, beton i šljunak.
Finišeri mogu imati ravnalicu za zbijanje.
42. Oprema za pilotiranje
Oprema
za postavljanje i izvlačenje pilota, npr. udarni čekići, ekstraktori, vibratori
ili statički uređaji za guranje ili izvlačenje pilota, koja je dio skupine
strojeva i komponenata za zabijanje ili izvlačenje pilota koja također
uključuje:
–
opremu za izvedbu pilota koja se sastoji od nosećeg stroja (na gusjenicama,
kotačima ili tračnicama, plovni priključak na vodilicu, sustav vodilica)
–
dodatke. npr. kape za pilote, naglavke, ploče, nastavke, spone, uređaje za
rukovanje pilotima, vodilice, akustičku zaštitu i uređaje za apsorpciju udarca
i vibracija, agregate za struju/ generatore i uređaje ili platforme za
podizanje osoba.
43. Stroj za polaganje cijevi
Samohodni
stroj na gusjenicama ili kotačima posebno oblikovan za rukovanje i polaganje
cijevi te prijenos cjevovodne opreme. Osnovni stroj, koji je projektiran na
osnovi traktora, ima posebno oblikovane komponente kao što su podvozje, glavni
okvir, protuutezi, krak i mehanizam za utovar i dizanje te bočni krak koji se
okomito vrti.
44. Stroj za izradu skijaških staza
Samohodni
stroj na gusjenicama koji se upotrebljava za vuču ili guranje na snijegu ili
ledu uz pomoć ugrađene opreme.
45. Agregat za struju
Svaki
uređaj na motor s unutarnjim izgaranjem koji pokreće rotirajući električni
generator koji osigurava trajnu opskrbu električnom energijom.
46. Stroj za metenje
Stroj
za metenje i sakupljanje pometenog smeća, s opremom koja mete otpatke prema
otvoru za usisavanje i koja potom pneumatski brzim strujanjem zraka ili
mehaničkim sustavom kupljenja prenosi otpatke do zbirnog lijevka. Uređaji za
metenje i sakupljanje mogu se nalaziti na posebnom kamionskom podvozju ili biti
ugrađeni na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena ili rastavljiva kao
u slučaju zamjenjive karoserije.
47. Vozila za prikupljanje otpada
Vozilo
za prikupljanje i prijevoz kućnog i rasutog otpada koji se utovaruje
kontejnerima ili ručno. Vozilo može imati mehanizam za zbijanje, a sastoji se
od podvozja s kabinom na koje se montira karoserija. Može imati uređaj za
podizanje kontejnera.
48. Glodalica asfalta i betona
Pokretni
stroj za uklanjanje materijala sa zastora cestovnih prometnica upotrebljavajući
motorni cilindar, na čijoj su površini ugrađeni alati za struganje; tijekom
struganja valjci rotiraju i stružu zastor.
49. Strugač
Motorni
stroj za kojim korisnik hoda ili ga vozi, koji određuje dubinu brazde prema
tlu, a opremljen je posebnim uređajima za razrezivanje ili struganje površine
livada u vrtovima, parkovima i sličnim površinama.
50. Drobilica čekićarka/ rezač
Motorni
stroj za uporabu u stanju mirovanja s jednim ili više uređaja za rezanje
rasutog organičkog materijala na manje dijelove. Obično se sastoji od dovodnog
otvora kroz koji se umeće materijal (koji može pridržavati određena naprava),
uređaja za drobljenje materijala (rezanjem, sjeckanjem, drobljenjem ili na
drugi način) i cijevi kroz koju se materijal izbacuje. Može imati i uređaj za
prikupljanje.
51. Stroj za čišćenje snijega s rotirajućim alatom
Stroj
kojim se sa prometnica uz pomoć rotirajućeg alata uklanja snijeg, koji se zatim
ubrzava i izbacuje puhalom.
52. Stroj za usisavanje
Vozilo
s uređajem koje uz pomoć vakuuma sakuplja vodu, blato, mulj i otpadni materijal
iz kanalizacija ili sličnih instalacija. Uređaj može biti postavljen na posebno
kamionsko podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena
ili rastavljiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.
53. Toranjska dizalica (kranske dizalice)
Dizalica
s okretnim krakom na vrhu tornja koja se u radnom položaju nalazi gotovo
okomito u odnosu na tlo. Ovaj motorni stroj ima opremu za dizanje i spuštanje
obješenog tereta te premještanje spomenutog tereta promjenom dosega, rotiranjem
ili pokretanjem cjelokupnog stroja. Određeni strojevi izvode samo neka, ali ne
nužno sva ova kretanja. Stroj se može postaviti na fiksni položaj ili opremiti
sredstvima za premještanje ili dizanje.
54. Rovokopač
Samohodni
stroj na gusjenicama ili kotačima kojim upravlja vozač ili radnik koji ga
slijedi pješice. S prednje ili stražnje strane ima bagerski spoj i priključak,
prvenstveno namijenjen neprekidnom iskopu rovova uz pomoć istovremenog
pokretanja stroja.
55. Automješalica
Vozilo
opremljeno bubnjem za prijevoz svježeg betona između tvornica betona i
gradilišta; bubanj se može okretati dok je vozilo u pokretu ili u stanju
mirovanja. Na gradilištu bubanj se prazni okretanjem. Bubanj se okreće pomoću
pogonskog motora vozila ili dodatnog motora.
56. Pumpa za vodu
Stroj
koji se sastoji od crpke za vodu i pogonskog sustava. Pumpa za vodu je stroj
kojim se povećava energetska razina vode.
57. Agregat za varenje
Svaki
rotirajući uređaj koji proizvodi struju za varenje.
PRILOG II.
IZJAVA O SUKLADNOSTI
Izjava
o sukladnosti sadrži sljedeće podrobne podatke:
–
naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj,
–
naziv i adresu osobe koja vodi tehničku dokumentaciju,
–
opis opreme,
–
postupak utvrđivanja sukladnosti i po potrebi naziv i adresu nadležnog tijela
koje je provelo spomenuti postupak,
–
izmjerenu razinu zvučne snage na uzorku opreme za ovaj tip,
–
jamčenu razinu zvučne snage za ovu opremu,
–
uputu na ovaj Pravilnik, uz naznaku broja «Narodnih novina» u kojima je
objavljen
–
izjavu o sukladnosti opreme sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika,
–
po potrebi izjavu o sukladnosti i upute na ostale primijenjene posebne propise,
–
mjesto i datum izjave,
–
pojedinosti o potpisniku ovlaštenom za potpisivanje zakonski obvezujuće izjave
za proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj.
PRILOG
III.
METODA MJERENJA BUKE KOJU
PROIZVODI OPREMA ZA UPORABU NA OTVORENOM
Opseg
Ovaj
Prilog utvrđuje metode mjerenja buke, a primjenjuju se za određivanje razina
zvučne snage opreme obuhvaćene ovim Pravilnikom radi provedbe postupka
utvrđivanja sukladnosti iz ovoga Pravilnika.
Za
svaku vrstu opreme iz članka 2. stavka 1. Dio A ovoga Priloga utvrđuje
–
osnovne norme za emisiju buke
–
opće dopune ovim osnovnim normama za emisiju buke
radi
mjerenja razine zvučnog pritiska na mjernoj površini koja obavija izvor te radi
izračuna razine zvučne snage izvora.
Za
svaku vrstu opreme iz članka 2. stavka 1. Dio A ovoga Priloga utvrđuje
–
preporučenu osnovnu normu za emisiju buke koja uključuje
– uputu na
osnovnu normu za emisiju buke odabranu iz Dijela A
– područje
testiranja
–
vrijednost konstante K2A
– oblik
mjerne površine
– broj i
položaj mikrofona koji će se upotrebljavati
–
radne uvjete koji uključuju
– uputu na
normu, ukoliko postoji
– zahtjeve
koji se odnose na postavljanje opreme
– metodu
izračuna razina zvučne snage ako se provodi nekoliko testiranja u različitim
radnim uvjetima
–
ostale podatke.
Općenito,
za testiranje posebnih vrsta opreme proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu odabrati jednu od osnovnih normi za
emisiju buke iz Dijela A i primijeniti radne uvjete iz Dijela B za ovu posebnu
vrstu opreme. Međutim, u slučaju spora primjenjuje se preporučena osnovna norma
za emisiju buke i radni uvjeti iz Dijela B.
DIO A
OSNOVNA NORMA ZA EMISIJU BUKE
Za
određivanje razine zvučne snage opreme za uporabu na otvorenom, prema pojmu iz
članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika, primjenjuju se osnovne norme za emisiju
buke
EN
ISO 3744:1995
EN
ISO 3746: 1995
koje
podliježu sljedećim općim dopunama:
1. Mjerna nesigurnost
Mjerne
nesigurnosti ne uzimaju se u obzir u okviru postupaka utvrđivanja sukladnosti u
fazi projektiranja.
2. Rad izvora tijekom
testiranja
2.1. Brzina ventilatora
Ukoliko
je motor opreme ili hidraulični sustav opremljen jednim ili više ventilatora,
oni moraju biti uključeni tijekom testiranja. U skladu s jednim od sljedećih
uvjeta proizvođač opreme navodi i određuje brzinu ventilatora koja se mora
navesti i u izvješću o testiranju budući da se ista brzina upotrebljava kod
daljnjih mjerenja.
a)
Pogon ventilatora izravno povezan s motorom
Ukoliko
je pogon ventilatora izravno povezan s motorom i/ili hidrauličnom opremom (npr.
trakom), mora raditi tijekom testiranja.
b)
Pogon ventilatora s nekoliko različitih brzina
Ukoliko
ventilator ima nekoliko različitih brzina, testiranje se provodi ili
–
uz njegovu maksimalnu radnu brzinu, ili
–
kod prvog testiranja s ventilatorom u nultoj brzini, kod drugog testiranja s
ventilatorom u najvećoj brzini. Konačna razina zvučnog pritiska LpA izračunava
se kombinacijom rezultata obaju testova uz primjenu sljedeće jednadžbe:
LpA
= 10 lg {0,3 x 100,1 LpA,0% +0,7 x100,1LpA,100% }
gdje
je:
LpA,0%
razina zvučnog pritiska utvrđena uz nultu brzinu ventilatora
LpA,100%
razina zvučnog pritiska utvrđena uz maksimalnu brzinu ventilatora.
c)
Pogon ventilatora sa stalnim mijenjanjem brzine
Ukoliko
ventilator neprestano mijenja brzinu, testiranje se provodi ili sukladno
podstavku 2.1., točki b) ili uz brzinu ventilatora koju je proizvođač odredio
na najmanje 70% od maksimalne brzine.
2.2. Testiranje motorne opreme
bez opterećenja
Za
ova se mjerenja motor i hidraulični sustav trebaju ugrijati u skladu s uputama
uz ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva.
Testiranje
se provodi na stroju u mirovanju bez uključivanja radne opreme ili mehanizama
pokretanja. U svrhu testiranja motor je u praznom hodu u brzini koja nije manja
od nominalne koja odgovara neto snazi[1].*
Ukoliko
se motor opskrbljuje na agregat ili iz javne električne mreže, frekvencija
opskrbnog toka koji je za taj motor odredio proizvođač stalna je u iznosu od ±
1Hz za stroj s indukcijskim motorom, dok se napon održava na ± 1% nominalnog
napona za stroj s komutatorskim motorom. Napon se mjeri u visini utičnice ako
se kabel ili žica ne mogu odvojiti, ili na strojnom priključku ako je kabel
odvojiv. Oblik vala struje iz agregata sličan je obliku strujnog vala iz javne
mreže.
Ukoliko
se stroj opskrbljuje na bateriju, baterija treba biti potpuno napunjena.
Proizvođač
opreme određuje korištenu brzinu i odgovarajuću neto snagu te se one navode u
izvješću o testiranju.
Ukoliko
oprema ima više motora, oni moraju simultano raditi tijekom testiranja. Ukoliko
to nije moguće, ispituju se sve moguće kombinacije motora.
2.3. Testiranje motorne opreme
s opterećenjem
Za
ova se mjerenja motor (pogonski uređaj) i hidraulični sustav opreme trebaju
ugrijati u skladu s uputama uz ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva. Tijekom
testiranja ne smiju se upotrebljavati uređaji za signaliranje kao što je truba
ili signal za kretanje unatrag.
Brzina
opreme tijekom testiranja bilježi se i navodi u izvješću.
Ukoliko
oprema ima više motora i/ili agregata, oni moraju simultano raditi tijekom
testiranja. Ukoliko to nije moguće, ispituju se sve moguće kombinacije motora
i/ili agregata.
Za
svaku vrstu opreme koja se testira s opterećenjem utvrđuju se posebni radni
uvjeti koji u načelu izazivaju učinke i pritiske slične onima koji se susreću u
stvarnim radnim uvjetima.
2.4. Testiranje opreme na
ručno upravljanje
Za
svaku vrstu opreme na ručno upravljanje utvrđuju se konvencionalni radni uvjeti
koji izazivaju učinke i pritiske slične onima koji se susreću u stvarnim radnim
uvjetima.
3. Izračun razine površinskog
zvučnog pritiska
Razina
površinskog zvučnog pritiska određuje se najmanje tri puta. Ukoliko se najmanje
dvije određene vrijednosti ne razlikuju više od 1 dB, nisu potrebna daljnja
mjerenja; u drugom slučaju mjerenja se nastavljaju sve dok se ne postignu dvije
vrijednosti koje se razlikuju manje od 1 dB. A-ponderirana razina površinskog
zvučnog pritiska koja se primjenjuje za izračun razine zvučne snage aritmetička
je sredina dviju najviših vrijednosti koje se razlikuju manje od 1 dB.
4. Informacije koje se dostavljaju
u izvješću
A-ponderirana
razina zvučne snage izvora na testiranju zaokružuje se na najbliži cijeli broj
(za manje od 0.5 zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0.5 zaokružite
na veći broj).
Izvješće
sadrži tehničke podatke kojima se identificira izvor na testiranju, oznaku
testiranja buke i podatke o akustičnosti.
5. Dodatni položaji mikrofona
na hemisfernoj mjernoj površini (EN ISO 3744:1995)
U
prilogu točaka 7.2.1. i 7.2.2. iz EN ISO 3744:1995 na hemisfernoj mjernoj
površini može se upotrebljavati set od 12 mikrofona. Smještaj 12 mikrofona
raspoređenih na hemisfernoj površini polumjera r naveden je u obliku
kartezijevih koordinata u tablici u nastavku. Polumjer polukugle r jednak je
ili veći od dvostruke najveće dimenzije referentnog paralelopipeda. Referentni
se paralelopiped definira kao najmanji mogući pravokutni paralelopiped koji
okružuje opremu (bez priključaka) i završava na reflektirajućoj površini.
Polumjer polukugle zaokružuje se na najbližu sljedeću veću vrijednost: 4, 10,
16 m.
Broj
(12) mikrofona može se smanjiti na šest, ali u svakome se slučaju moraju
upotrijebiti položaji mikrofona 2, 4, 6, 8,10 i 12 sukladno zahtjevima iz točke
7.4.2. iz EN ISO 3744:1995.
Općenito
se mora upotrijebiti raspored sa šest mikrofona na hemisfernoj mjernoj
površini. Ukoliko su u oznaci testiranja buke u ovom Pravilniku utvrđene druge
pojedinosti za posebnu opremu, primjenjuju se spomenute pojedinosti.
Tablica
Koordinate
položaja 12 mikrofona
|
Broj
mikrofona |
x/r |
y/r |
z |
|
1 |
1 |
0 |
1,5
m |
|
2 |
0,7 |
0,7 |
1,5
m |
|
3 |
0 |
1 |
1,5
m |
|
4 |
-0,7 |
0,7 |
1,5
m |
|
5 |
-1 |
0 |
1,5
m |
|
6 |
-0,7 |
-0,7 |
1,5
m |
|
7 |
0 |
-1 |
1,5
m |
|
8 |
0,7 |
-0,7 |
1,5
m |
|
9 |
0,65 |
0,27 |
0,71
r |
|
10 |
-0,27 |
0,65 |
0,71
r |
|
11 |
-0,65 |
-0,27 |
0,71
r |
|
12 |
0,27 |
-0,65 |
0,71
r |
6. Ispravak buke okoliša K2A
Oprema
se mjeri na reflektirajućoj površini od betona ili neporoznog asfalta i tada se
ispravak buke okoliša K2A određuje kao K2A = 0. Ukoliko su u oznaci testiranja
buke u ovom Pravilniku utvrđene drugi podrobni podaci za posebnu opremu,
primjenjuju se navedeni podrobni podaci.
Prikaz
Dodatni
raspored mikrofona na polukugli
(položaji 12 mikrofona)
SLIKA
DIO B
OZNAKE TESTIRANJA BUKE ZA POSEBNU OPREMU
0. OPREMA TESTIRANA BEZ
OPTEREĆENJA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
Reflektirajuća
površina od betona ili neporoznog asfalta
Ispravak
buke okoliša K2A
K2A
= 0
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
(i)
ako najveća dimenzija referentnog paralelopipeda ne prelazi 8 m:
polukugla/
šest postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/ sukladno stavci 5.
Dijela A
(ii)
ako najveća dimenzija referentnog paralelopipeda prelazi 8 m:
paralelopiped
prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
bez opterećenja
Testiranja
buke provode se sukladno Dijelu A, stavci 2.2.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
1. PODIZNE RADNE PLATFORME S
MOTOROM
S UNUTARNJIM IZGARANJEM
Vidi
br. 0
2. KOSILICE ŠIBLJA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
10884:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
10884:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
10884:1995, točka 5.3.
Razdoblje
promatranja
ISO
10884:1995
3. GRAĐEVINSKA DIZALA ZA
PRIJEVOZ ROBE
Vidi
br. 0.
Geometrijsko
središte motora smješteno je iznad središta polukugle; dizalo se kreće bez
opterećenja i po potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.
4. TRAČNE PILE ZA GRADILIŠTA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
10884:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
7960:1995, Prilog J, d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
7960:1995, Prilog J (jedino točka J2 b)
Razdoblje
promatranja
ISO
7960:1995, Prilog J
5. KRUŽNE PILE ZA GRADILIŠTA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
7960:1995, Prilog A, mjerna udaljenost d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
7960:1995, Prilog A (jedino točka A 2 b)
Razdoblje
promatranja
ISO
7960:1995, Prilog A
6. LANČANE PILE, PRIJENOSNE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
9207:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
9207:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem/bez opterećenja
Puno
opterećenje pri sječi drva/motor s maksimalnim okretajima bez opterećenja
a)
motor s unutarnjim izgaranjem: ISO 9207:1995, točke 6.3. i 6.4.
b)
električni motor: testiranje u skladu s ISO 9207:1995, točkom 6.3. i testiranje
s motorom uz maksimalne okretaje bez opterećenja
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
9207:1995, točke 6.3. i 6.4.
Konačna
razina zvučne snage LWA izračunava se jednadžbom:
LWA
= 10 lg½ [100,1LW1 + 100,1LW2]
gdje
su LW1 i LW2 prosječne razine zvučne snage za dva različita načina rada iz
gornjega teksta.
7. KOMBINIRANA VOZILA ZA
VISOKOTLAČNO
ISPIRANJE I USISAVANJE
Ukoliko
oba uređaja mogu istovremeni raditi, to se odvija u skladu s br. 26 i 52.
Ukoliko to nije moguće, mjerenja se obavljaju zasebno i navode se više
vrijednosti.
8. KOMPAKTOR
(i)
NEVIBRACIJSKI VALJCI
Vidi
br. 0.
(ii)
VIBRACIJSKI VALJCI S VOZAČEM
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Vibracijski
se valjak postavlja na jedan ili više prikladnih elastičnih materijala kao što
su zračni jastuci. Ovi zračni jastuci napravljeni su od savitljivog materijala
(elastomer ili slično) i napuhavaju se do pritiska kojim se stroj podiže za
najmanje 5 cm; treba izbjeći učinke rezonancije. Dimenzije jastuka trebaju
osigurati stabilnost stroja tijekom testiranja.
Testiranje
pod opterećenjem
Stroj
se testira u položaju mirovanja s motorom u nominalnoj brzini (koju je odredio
proizvođač) i isključenim mehanizmima pokretanja. Uređaj za zbijanje radi
koristeći najveću snagu zbijanja koja odgovara kombinaciji najveće frekvencije
i najveće moguće amplitude te frekvencije prema izjavi proizvođača.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
(iii)
VIBROPLOČE, VIBRACIJSKI NABIJAČI, EKSPLOZIVNI NABIJAČI I VIBRACIJSKI VALJCI ZA
KOJIMA HODA OPERATOR
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
EN
500-4 rev. 1:1998, Prilog C
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
EN
500-4 rev. 1:1998, Prilog C
Razdoblje
promatranja
EN
500-4 rev. 1:1998, Prilog C
9. KOMPRESORI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/šest
postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/sukladno stavci 5. Dijela A
ili
paralelopiped
prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Kompresori
se postavljaju na reflektirajuću površinu; kompresori na kliznim osovinama
postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije propisao
drukčije uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
Probni
kompresor treba zagrijati i raditi u stalnim uvjetima kao u neprekidnom pogonu.
Održavanje i podmazivanje izvode se prema uputama proizvođača.
Razina
zvučne snage utvrđuje se pod punim opterećenjem ili u radnim uvjetima koji se
mogu reproducirati i predstavljaju najbučnije djelovanje iz tipične uporabe
stroja na testiranju, koja god je bučnija.
Ukoliko
je struktura cjelokupnog uređaja takva da su određene komponente, npr.
unutarnji rashladni uređaji, ugrađeni daleko od kompresora, tijekom testiranja
treba nastojati odijeliti buku iz takvih dijelova. Odvajanje različitih izvora
buke može zahtijevati posebnu opremu za ublažavanje buke iz takvih izvora
tijekom mjerenja. Obilježja buke i opis radnih uvjeta za ove dijelove navode se
zasebno u izvješću o testiranju.
Tijekom
testiranja ispušni plin kompresora cijevima se odvodi izvan područja
testiranja. Treba voditi brigu o tome da buka uzrokovana ispuštanjem plinova
bude najmanje 10 dB niža od buke koju treba izmjeriti na svim mjernim postajama
(npr. ugradnjom prigušivača).
Treba
paziti da ispuštanje zraka ne proizvede dodatnu buku zbog turbulencije kod
ispušnog ventila kompresora.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
10. HIDRAULIČNI I PNEUMATSKI
RAZBIJAČI BETONA, RUČNI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/šest
postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A i tablici u
nastavku/sukladno masi opreme kako je navedeno u sljedećoj tablici:
|
Masa
opreme |
Polumjer |
z
za položaje mikrofona 2, 4, 6 i 8 |
|
m
< 10 m
≥ 10 |
2
m 4
m |
0,75
m 1,50
m |
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Svi
se uređaji testiraju u uspravnom položaju.
Ukoliko
uređaj na testiranju ispušta zrak, njegova osovina treba biti jednako udaljena
od dva položaja mikrofona. Buka zbog opskrbe energijom ne smije utjecati na
mjerenje emisije buke uređaja koji se testira.
Potporanj
uređaja
Tijekom
testiranja uređaj je pričvršćen na alat koji je ugrađen u kockasti betonski
blok položen u iskopanu betoniranu rupu. Između uređaja i potpornog alata može
se tijekom testiranja umetnuti čelični element koji tvori stabilnu strukturu u
sredini. Prikaz 10.1. uključuje sve ove zahtjeve.
Obilježja
bloka
Blok
ima oblik kocke čiji je rub duljine 0,60 m ± 2 mm, i što je moguće pravilnijeg
oblika; izrađen je od armiranog i temeljito vibriranog betona u slojevima do
0,20 m kako bi se izbjegla pretjerana sedimentacija.
Kakvoća
betona
Kakvoća
betona odgovara razredu C 50/60 iz norme ENV 206.
Kocka
je pojačana čeličnim šipkama promjera 8 mm bez spona tako da je svaka šipka
neovisna; projektna shema je ilustrirana u Prikazu 10.2.
Potporni
alat
Alat
je ugrađen u blok i sastoji se od nabijača s promjerom između 178 i 220 mm i
stezne glave koja je identična onoj koja se normalno upotrebljava s uređajem
koji se ispituje, zadovoljava normu ISO 1180:1983 i dovoljno je duga da osigura
provedbu praktičnih testova.
Dvije
se komponente trebaju integrirati prikladnim tretmanom. Alat se ugrađuje u blok
tako da je dno nabijača udaljeno 0,30 m od gornje strane bloka (vidi Prikaz
10.2).
Blok
zadržava sva mehanička obilježja, a osobito u točki u kojoj se susreću potporni
alat i beton. Prije i nakon svakog testiranja treba provjeriti je li alat koji
je ugrađen u betonski blok čvrsto spojen s njim.
Postavljanje
kocke
Kocka
se polaže u rupu koja je betonirana sa svih strana i pokrivena zaštitnom
kamenom pločom od najmanje 100 kg/m2 kako je navedeno u Prikazu 10.3., tako da
se gornja strana zaštitne kamene ploče nalazi u ravnini tla. Radi izbjegavanja
parazitske buke blok se izolira od dna i strana rupe elastičnim blokovima čija
granična frekvencija ne smije biti veća od polovice brzine udaranja testiranog
uređaja, a izražava se kao broj udaraca u sekundi.
Otvor
na zaštitnoj kamenoj ploči kroz koji prolazi stezna glava najmanji je mogući i
zatvoren je elastičnim, zvučno izoliranim spojem.
Testiranje
pod opterećenjem
Tijekom
testiranja uređaj treba biti spojen s potpornim alatom.
Tijekom
testiranja uređaj radi u stabilnim uvjetima uz istu akustičku stabilnost kao i
pri uobičajenom radu.
Tijekom
testiranja uređaj radi maksimalnom snagom koja je navedena u uputama
dostavljenima kupcu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
Prikaz
10.1.
Shematski dijagram umetnutog elementa
SLIKA
Potporni
alat
Zaštitna
kamena ploča
Apsorpcijska
pjena
12
vučnih klinova
12
K M12
Prikaz
10.2.
Testni blok
SLIKA
Prikaz
10.3.
Probni uređaj
SLIKA
Potporni
alat
Zaštitna
kamena ploča
Elastični
spoj J
Apsorpcijska
pjena
Umetnuti
element
Elastični
spojevi
Betonski
blok
Elastični
potporanj
Vrijednost
A mora omogućiti da se zaštitna kamena ploča koja je položena na elastični spoj
J nalazi u ravnini tla.
11. MJEŠALICE ZA BETON ILI
ŽBUKU
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Mješalica
(bubanj) je napunjena do nominalnog kapaciteta, pijeskom granulacije 0-3 mm,
vlažnost iznosi 4-10%.
Mješalica
radi najmanje nominalnom brzinom.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
12. GRAĐEVINSKO VITLO
Vidi
br. 0.
Geometrijsko
središte motora smješteno je iznad središta polukugle; vitlo treba biti
priključeno, ali bez opterećenja.
13. STROJEVI ZA PRIJENOS I
BRIZGANJE BETONA I ŽBUKE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Ukoliko
stroj ima krak, krak je u uspravnom položaju, a cijev vodi natrag do lijevka za
punjenje. U drugome slučaju stroj ima vodoravnu cijev dugačku najmanje 30 m
koja vodi nazad do lijevka za punjenje.
Testiranje
pod opterećenjem
(i)
Za strojeve koji prenose i brizgaju beton:
Prijenosni
sustav i cijev napunjeni su sredstvom sličnim betonu, a cement je zamijenjen
nekom mješavinom, npr. najfinijim pepelom. Stroj radi maksimalnom snagom, a
jedan radni ciklus ne smije trajati više od 5 sekundi (u slučaju duljeg ciklusa
u »beton« treba dodati vodu kako bi se postigla ova vrijednost)
(ii)
Za strojeve koji prenose i brizgaju žbuku:
Prijenosni
sustav i cijev napunjeni su sredstvom sličnim završnoj žbuci, a cement je
zamijenjen nekom mješavinom, npr. metilnom celulozom. Stroj radi maksimalnom
snagom, a jedan radni ciklus ne smije trajati više od 5 sekundi (u slučaju
duljeg ciklusa u »žbuku« treba dodati vodu kako bi se postigla ova vrijednost)
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
14. TRANSPORTNE TRAKE
Vidi
br. 0.
Geometrijsko
središte motora smješteno je iznad središta polukugle; traka se pomiče bez
opterećenja i po potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.
15. RASHLADNI UREĐAJI VOZILA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Rashladni
se uređaj postavlja u stvarni ili simulirani teretni prostor i testira se u
stanju mirovanja, gdje visina rashladnog uređaja treba predstavljati uvjete
namjeravane instalacije u skladu s uputama dostavljenima kupcu. Izvor energije
rashladnog uređaja radi tako da uzrokuje najveću brzinu rashladnog kompresora i
ventilatora koja je navedena u uputama. Ukoliko je predviđeno da se rashladna
oprema pokreće pogonskim motorom vozila, testiranje se provodi bez uporabe
motora, a rashladni se uređaj priključuje na prikladni izvor električne
energije. Tijekom testiranja uklanjaju se odvojive vučne jedinice.
Rashladna
oprema postavljena u rashladne jedinice teretnog prostora, koja ima različite
izvore energije, testira se zasebno za svaki izvor energije. Izvještaj o
testiranju treba u najmanjoj mjeri navesti način rada koji dovodi do maksimalne
emisije buke.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
16. BULDOŽERI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Buldožeri
gusjeničari testiraju se na mjestu testiranja koje odgovara točki 6.3.3. ISO
6395:1988
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
6395:1988, Prilog B
Razdoblje
promatranja i razmatranje različitih radnih uvjeta (ukoliko postoji)
ISO
6395:1988, Prilog B
17. BUŠILICE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
EN
791:1995, Prilog A
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
18. DAMPERI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Istovjetno
ISO 6395:1988, Prilogu C, uz sljedeću izmjenu i dopunu:
C
4.3., drugi stavak se zamjenjuje sljedećim:
»Motor
radi najvećom brzinom (visoki prazni hod). Mjenjač treba biti u neutralnom
položaju. Lopata se okreće (istovar) do otprilike 75% maksimalnog okretaja i
vraća u položaj za kretanje tri puta. Ova sekvenca pokreta smatra se jednim
ciklusom hidrauličnog načina u mirovanju.
Ukoliko
se za okretaj lopate ne upotrebljava motorni pogon, motor radi praznim hodom, a
mjenjač je u neutralnom položaju. Mjerenje se provodi bez okretanja lopate, a
razdoblje promatranja traje 15 sekundi.«
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
6395:1988, Prilog C.
19. OPREMA ZA UTOVAR I ISTOVAR
AUTOSILOSA
ILI AUTOCISTERNI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Oprema
se testira dok je kamion u mirovanju. Pogonski motor opreme radi brzinom koja
proizvodi maksimalnu snagu koja je specificirana u uputama kupcu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
20. BAGERI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
6395:1988, Prilog A
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
6395:1988, Prilog A.
21. BAGERI-UTOVARIVAČI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
6395:1988, Prilog D
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
6395:1988, Prilog D
22. KONTEJNERI ZA STAKLO
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
U
smislu ove oznake testiranja buke, za mjerenje razine zvučnog pritiska na
položajima mikrofona primjenjuje se razina zvučnog pritiska za pojedinačni
događaj Lpls, definirana u EN ISO 3744:1995, točki 3.2.2.
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤
2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Radni uvjeti tijekom testiranja
Mjerenje
buke provodi se tijekom cijelog ciklusa koji počinje praznim kontejnerom i
završava kada je u kontejner ubačeno 120 boca.
Staklene
se boce definiraju kako slijedi:
–
kapacitet: 75 cl
–
masa: 370 ± 30 g.
Izvođač
testiranja prima svaku bocu za vrat i okreće dno prema otvoru kroz koji lagano
ugurava bocu u smjeru središta kontejnera, izbjegavajući po mogućnosti da boca
udari o stijenke kontejnera. Za ubacivanje boca upotrebljava se samo jedan
otvor, a on je smješten najbliže položaju mikrofona 12.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
A-ponderirana
razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj po mogućnosti se mjeri
istovremeno na šest položaja mikrofona prilikom svakog ubačaja boce u
kontejner.
A-ponderirana
razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj, prosječna za mjernu površinu
izračunava se sukladno EN ISO 3744:1995, točki 8.1.
A-ponderirana
razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj, prosječna za svih 120 ubačaja
boca izračunava se kao logaritamska sredina A-ponderiranih razina zvučnog
pritiska za pojedinačni događaj, prosječnih za mjernu površinu.
23. GREJDERI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Odgovara
normi ISO 6395:1988, Prilogu B
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
6395:1988, Prilog B
24. ŠIŠAČI TRAVE/ ŠIŠAČI
TRAVNIH RUBOVA
Vidi
br. 2.
Posebni
uređaj pridržava šišač tako da se njegov rezni uređaj nalazi iznad središta
polukugle. Središte reznog uređaja šišača trave treba biti otprilike 50 mm
iznad površine. Šišač treba postaviti što bliže površini testiranja kako bi se
prilagodili noževi.
25. REZAČ ŽIVICE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
U
slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka
4.1.2. ISO 11094:1991).
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Jedna
osoba ili prikladni uređaj drže rezač živice u uobičajenom položaju za normalnu
uporabu tako da se rezni uređaj nalazi iznad središta polukugle.
Testiranje
pod opterećenjem
Šišač
radi nominalnom brzinom uz uključeni rezni uređaj.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
26. VISOKOTLAČNI ISPIRAČI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Visokotlačni
se ispirač testira u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom
koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; visokotlačna crpka(e) radi(e)
maksimalnom brzinom i pod maksimalnim radnim tlakom osiguranim od proizvođača.
Uporabom prilagođene sapnice ventil za smanjenje pritiska se nalazi točno na pragu
reakcije. Buka sapnice ne utječe na rezultate mjerenja.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 30 sekundi.
27. STROJEVI S VISOKOTLAČNIM
VODENIM MLAZOM
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
paralelopiped
prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Stroj
s visokotlačnim vodenim mlazom postavlja se na reflektirajuću površinu;
strojevi na kliznim osovinama podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako
proizvođač ne zahtijeva drukčije uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
Stroj
za visokotlačno čišćenje dovodi se u stanje mirovanja u rasponu koji je naveo
proizvođač. Tijekom testiranja mlaznica je spojena s visokotlačnim strojem za
čišćenje koji izaziva najveći tlak, ukoliko se upotrebljava prema uputama
proizvođača.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
28. HIDRAULIČNI ČEKIĆI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/
šest postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/ r = 10 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Za
testiranje čekić se postavlja na nosač i upotrebljava se posebni testni blok.
Prikaz 28.1 pokazuje obilježja bloka, a Prikaz 28.2. položaj nosača.
Nosač
Nosač
čekića na testiranju zadovoljava zahtjeve tehničkih specifikacija za spomenuti
čekić koje se posebno odnose na težinu, izlaznu hidrauličnu snagu, opskrbu
uljem i povratni tlak povratne cijevi.
Postavljanje
Mehaničko
postavljanje i veze (cijevi, fleksibilne cijevi) moraju odgovarati
specifikacijama iz tehničkih podataka o čekiću. Treba ukloniti svu značajnu
buku koju uzrokuju cijevi i razne mehaničke komponente potrebne za instalaciju.
Svi vezni dijelovi trebaju biti dobro pričvršćeni.
Stabilnost
čekića i statička pridržajna sila
Nosač
čvrsto pridržava čekić kako bi se osigurala stabilnost jednaka onoj u normalnim
radnim uvjetima. Tijekom rada čekić je u uspravnom položaju.
Alat
Pri
mjerenju se upotrebljava tupi alat. Duljina alata zadovoljava zahtjeve iz
Prikaza 28.1. (testni blok).
Testiranje
pod opterećenjem
Hidraulična
ulazna snaga i dotok ulja
Radni
uvjeti hidrauličnog čekića prilagođavaju se, mjere i navode u izvještaju
zajedno s odgovarajućim vrijednostima tehničkih specifikacija. Prilikom
testiranja čekić se upotrebljava tako da se dostigne 90% ili više maksimalne
hidraulične ulazne snage i dotoka ulja.
Treba
voditi brigu o tome da ukupna nesigurnost niza mjerenja ps i Q ostane u okviru
± 5%. Time se osigurava preciznost određivanja hidraulične ulazne snage u
okviru ± 10%. Pod pretpostavkom povezanosti hidraulične ulazne snage i
emitirane zvučne snage, odstupanje kod određivanja razine zvučne snage trebalo
bi biti manje od ± 0,4 dB.
Podesive
komponente koje utječu na snagu čekića
Prethodna
regulacija svih akumulatora, središnjih ventila za pritisak i ostalih
potencijalnih podesivih komponenti mora zadovoljiti vrijednosti iz tehničkih
podataka. Ukoliko se može odabrati više brzina udaranja, tijekom mjerenja
primjenjuju se sve regulacije. Prikazuju se minimalne i maksimalne vrijednosti.
Mjerne
količine
|
ps |
Srednja
vrijednost hidrauličnog dovodnog tlaka tijekom rada čekića koja uključuje
barem 10 udaraca |
|
Q |
Srednja
vrijednost dotoka ulja u čekić, izmjerena istovremeno s ps |
|
T |
Tijekom
mjerenja temperatura ulja mora biti između + 40/+ 60°C. Prije početka
mjerenja temperatura tijela hidrauličnog čekića mora se ustaliti na normalnu
radnu temperaturu. |
|
Pa |
Plinski
pritisci svih akumulatora prije punjenja mjere se u stanju mirovanja (čekić
ne radi) pri stalnoj temperaturi okoliša između + 15/+ 25°C. Izmjerena
temperatura okoliša registrira se zajedno s izmjerenim plinskim pritiskom
akumulatora. |
Parametri
koji se procjenjuju prema izmjerenim radnim parametrima:
PIN
Hidraulična ulazna snaga čekića PIN = ps · Q
Mjerenje
dovodnog hidrauličnog tlaka, ps
–
ps se mjeri što bliže ulaznom otvoru čekića
–
ps se mjeri manometrom (minimalni promjer: 100 mm; preciznost ± 1,0% FSO)
Ulazni
protok ulja, Q
– Q
se mjeri u opskrbnoj cijevi što bliže ulaznom otvoru čekića
– Q
se mjeri električnim mjeračem protoka (preciznost ± 2,5% očitavanja protoka)
Točka
mjerenja temperature ulja, T
– T
se mjeri u spremniku za ulje na nosaču ili hidrauličnom vodu povezanim s
čekićem. Točka mjerenja točno se navodi u izvješću.
–
preciznost očitavanja temperature mora biti u okviru ± 2˚C od trenutne
vrijednosti
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
Mjerenja
se ponavljaju tri puta ili više ako je potrebno. Konačni se rezultat izračunava
kao aritmetička sredina dviju najvećih vrijednosti koje se međusobno ne
razlikuju više od 1 dB.
Prikaz
28.1.
SLIKA
Prikaz
28.2.
SLIKA
Definicije
|
d |
Promjer
alata (mm) |
|
d1 |
Promjer
nakovnja, 1200±100 mm |
|
d2 |
Unutarnji
promjer potporne strukture nakovnja, ≤ 1800 mm |
|
d3 |
Promjer
ploče testnog bloka, ≤ 2200 mm |
|
d4 |
Promjer
otvora alata na ploči, ≤ 350 mm |
|
d5 |
Promjer
brtve alata, ≤ 1000 mm |
|
h1 |
Vidljiva
duljina alata između najnižeg dijela kućišta i gornje plohe brtve alata (mm),
h1 = d ± d/2 |
|
h2 |
Debljina
brtve alata iznad ploče, ≤ 20 mm (ako se brtva nalazi ispod gornje
plohe, debljina je neograničena; može biti izrađena od pjenaste gume) |
|
h3 |
Udaljenost
između gornje plohe ploče i nakovnja, 250±50 mm |
|
h4 |
Debljina
izolacijske pjenaste gume za brtvu ploče od, ≤ 30 mm |
|
h5 |
Debljina
nakovnja, 350 ±50 mm |
|
h6 |
Dubina
prodiranja alata, ≤ 50 mm |
Ukoliko
je testni blok u obliku kvadrata, maksimalna duljina iznosi 0,89 x odgovarajući
promjer.
Prazni
prostor između ploče i nakovnja može se ispuniti elastičnom pjenastom gumom ili
ostalim materijalom koji upija, čija je gustoća < 220 kg/m3.
29. HIDRAULIČNI AGREGATI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Hidraulični
se agregat postavlja na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama
podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtijeva drukčije
uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
Tijekom
testiranja nikakav se alat ne smije priključiti na hidraulični agregat.
Hidraulični
se agregat dovodi u stanje mirovanja u rasponu koji je naveo proizvođač. Stroj
radi nominalnom brzinom i pod nominalnim tlakom. Nominalna brzina i nominalni
tlak navedeni su u uputama kupcu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
30. REZAČI DILATACIJA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Rezač
dilatacija opremljen je najvećim nožem koji je predviđen u uputama proizvođača
dostavljenima kupcu. Motor radi maksimalnom brzinom, dok je nož u praznom hodu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
31. KOMPAKTORI NA ODLAGALIŠTIMA
OTPADA
Vidi
br. 37.
32. VRTNE KOSILICE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
U
slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka
4.1.2. ISO 11094:1991).
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
11094:1991
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Ako
kotači kosilice mogu pritisnuti umjetnu površinu za više od 1 cm, kotači se
postavljaju na potpornje tako da se nalaze u razini umjetne površine prije
pritiskanja. Ako se rezni uređaj ne može odvojiti od pogonskih kotača kosilice,
stroj se testira na potpornjima, a rezni uređaj radi maksimalnom brzinom koju
je odredio proizvođač. Potpornji se izrađeni tako da ne utječu na rezultate
mjerenja.
Testiranje
bez opterećenja
ISO
11094: 1991
Razdoblje
promatranja
ISO
11094:1991
33. ŠIŠAČ TRAVE/ ŠIŠAČ TRAVNIH
RUBOVA
Vidi
br.32.
Posebni
uređaj pridržava šišač tako da se njegov rezni uređaj nalazi iznad središta
polukugle. Središte reznog uređaja šišača trave treba biti otprilike 50 mm
iznad površine. Šišač treba postaviti što bliže površini testiranja kako bi se
prilagodili noževi.
34. PUHALA LIŠĆA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
U
slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka
4.1.2. ISO 11094:1991).
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
11094:1991
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Puhalo
lišća postavlja se u prirodni položaj za uobičajenu uporabu tako da se otvor
uređaja za puhanje nalazi (50 ± 25 mm) iznad središta polukugle; ako je puhalo
ručno, pridržava ga ili osoba ili odgovarajući uređaj.
Testiranje
pod opterećenjem
Puhalo
lišća radi nominalnom brzinom i s nominalnim protokom zraka sukladno navodima
proizvođača.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi
Bilješka:
Ako puhalo istovremeno radi i kao sakupljač lišća, testira se u objema
konfiguracijama i primjenjuje se veća vrijednost.
35. SAKUPLJAČI LIŠĆA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
U
slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka
4.1.2. ISO 11094:1991).
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
11094:1991
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Sakupljač
lišća postavlja se u prirodni položaj za uobičajenu uporabu tako da se otvor
uređaja za puhanje nalazi (50 ± 25 mm) iznad središta polukugle; ako je
sakupljač ručni, pridržava ju ili osoba ili odgovarajući uređaj.
Testiranje
pod opterećenjem
Sakupljač
lišća radi nominalnom brzinom i s nominalnim protokom zraka sukladno navodima
proizvođača.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi
Bilješka:
Ako sakupljač istovremeno radi i kao puhalo lišća, testira se u objema
konfiguracijama i primjenjuje se veća vrijednost.
36. VILIČARI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Poštuju
se sigurnosni zahtjevi i upute proizvođača.
Uvjeti
za podizanje
Dok
je kamion u stanju mirovanja, teret (materijal koji ne ublažuje buku, npr.
čelik ili beton; najmanje 70% stvarnog kapaciteta prema uputama proizvođača) se
maksimalnom brzinom podiže iz spuštenog položaja do standardizirane visine
podizanja koja se primjenjuje za tu vrstu industrijskog kamiona, u skladu s
relevantnom Europskom normom iz serije »Sigurnost industrijskih kamiona«. Ako
je stvarna maksimalna visina podizanja niža, može se primijeniti kod
pojedinačnih mjerenja. Visina podizanja navodi se u izvješću o testiranju.
Uvjeti
kretanja
Kamionom
bez tereta se, uz puno ubrzanje iz stanja mirovanja, prevaljuje udaljenost koja
je tri puta veća od duljine vozila, do linije A-A (linija koja povezuje
položaje mikrofona 4 i 6); vožnja se zatim nastavlja uz maksimalno ubrzanje do
linije B-B (linija koja povezuje položaje mikrofona 2 i 8). Kada stražnji dio
kamiona prijeđe liniju B-B, akcelerator se može otpustiti.
Ako
kamion ima prijenos s više brzina, odabire se brzina koja omogućava postizanje
najveće moguće brzine na mjernoj udaljenosti.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
Razdoblja
promatranja su:
–
za uvjete podizanja: cijeli ciklus podizanja;
–
za uvjete kretanja: razdoblje koje počinje kada središte kamiona prijeđe liniju
A-A, a završava kada njegovo središte dosegne liniju B-B
Konačna
razina zvučne snage za sve vrste viličara izračunava se jednadžbom:
LWA
= 10 log (0,7 x 100,1LWAc + 0,3 x 100,1LWAa)
gdje
supskript »a« označava »podizanje«, a supskript »c« »kretanje«.
37. UTOVARIVAČI
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Utovarivači
gusjeničari testiraju se na mjestu testiranja koje odgovara točki 6.3.3. ISO
6395:1988
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
6395:1988, Prilog C
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više
radnih uvjeta
ISO
6395:1988, Prilog C
38. POKRETNA DIZALICA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Ako
dizalica ima oslonce, oni se potpuno izvlače, a dizalica izravnava na svojim
jastucima zauzimajući središnji položaj u odnosu na moguću visinu potpornja.
Testiranje
pod opterećenjem
Pokretna
dizalica na kojoj se obavlja testiranje predstavlja se u standardnoj verziji
sukladno opisu proizvođača. Motorna snaga koja se razmatra pri utvrđivanju
granice buke nominalna je snaga motora koja se upotrebljava za pokretanje
dizalice. Dizalica je opremljena najvećim dopuštenim protuutegom koji se
postavlja na okretnu strukturu.
Prije
početka mjerenja motor i hidraulični sustav pokretne dizalice zagrijavaju se do
normalne radne temperature sukladno uputama proizvođača i provode se svi
odgovarajući sigurnosni postupci navedeni u priručniku s uputama.
Ako
pokretna dizalica ima više motora, upotrebljava se motor za funkcije dizalice.
Motor vozila se isključuje.
Ako
motor pokretne dizalice ima ugrađeni ventilator, on je uključen tijekom
testiranja. Ako ventilator ima više brzina, testiranje se provodi s
ventilatorom u najvećoj brzini.
Mjerenja
na pokretnoj dizalici izvode se pod sljedeća tri (a)-c)) ili četiri (a)- d))
uvjeta:
Za
sve radne uvjete primjenjuje se sljedeće:
–
brzina motora na ¾ maksimalne brzine navedene za način djelovanja
dizalice uz toleranciju ± 2%
–
maksimalna vrijednost ubrzanja i usporavanja bez opasnog pomicanja tereta ili
ugrađene kuke
–
kretanje najvećom mogućom brzinom sukladno uputama u priručniku i u zadanim
uvjetima
a)
Podizanje
Pokretna
dizalica nosi teret koji predstavlja 50% maksimalnog opterećenja užadi.
Testiranje se sastoji od podizanja i spuštanja tereta u početni položaj bez
odlaganja. Duljina kraka odabire se tako da cjelokupno testiranje traje 15-20
sekundi.
b)
Okretanje
S
krakom bez tereta, pod kutom od 40-50˚ u odnosu na horizontalu toranj se
okreće 90˚ lijevo i odmah vraća u početni položaj. Duljina kraka je
najmanja moguća. Razdoblje promatranja traje koliko je potrebno za izvođenje
cjelokupnog radnog ciklusa.
c)
Zaokretanje
Testiranje
počinje podizanjem kratkog kraka iz najnižeg radnog položaja i njegovim
spuštanjem na početni položaj bez odlaganja. Kretanje se obavlja bez tereta.
Testiranje traje najmanje 20 sekundi.
d)
Teleskopsko izvlačenje (ako postoji)
S
potpuno uvučenim krakom bez tereta, pod kutom od 40-50˚ u odnosu na
horizontalu, teleskopski cilindar prvog dijela maksimalno se izdužuje zajedno s
prvim dijelom i odmah nakon toga uvlači zajedno s prvim dijelom.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više
radnih uvjeta
Konačna
razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:
i)
ako se primjenjuje teleskopsko izvlačenje
LWA
= 10 log (0,4 x 100,1LWAa + 0,25 x 100,1LWAb + 0,25 x 100,1LWAc + 0,1 x
100,1LWAd)
i)
ako se ne primjenjuje teleskopsko izvlačenje
LWA
= 10 log (0,4 x 100,1LWAa + 0,3 x 100,1LWAb + 0,3 x 100,1LWAc)
gdje
je
LWaa
razina zvučne snage za ciklus podizanja
LWab
razina zvučne snage za ciklus okretanja
LWac
razina zvučne snage za ciklus zaokretanja
LWad
razina zvučne snage za ciklus teleskopskog izvlačenja (ako postoji)
39. POKRETNI KONTEJNERI ZA
OTPAD
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
U
svrhu ovoga testiranja buke pojedinačna razina zvučnog pritiska Lpls,
definirana u EN ISO 3744:1995, točki 3.2.2., primjenjuje se za mjerenje razine
zvučnog pritiska kod položaja mikrofona.
Područje
testiranja
–
reflektirajuća površina od betona ili neporoznog asfalta
–
laboratorij koji osigurava slobodno polje iznad reflektirajuće površine
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤
2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/
šest postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/ r = 3 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Sva
se mjerenja izvode na praznom kontejneru.
Test
br. 1: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika
Radi
smanjenja utjecaja na mjerenje operator stoji sa stražnje strane kontejnera
(strana na kojoj se nalazi šarka). Pokrov se pušta sa sredine kako bi se
spriječila iskrivljenja tijekom pada.
Mjerenje
se provodi tijekom sljedećeg ciklusa koji se ponavlja 20 puta:
– u
početku pokrov se podiže uspravno
–
pokrov se pušta prema naprijed, ako je moguće bez zamaha, a operator nepomično
stoji iza kontejnera sve dok se pokrov ne zatvori
–
nakon što se potpuno zatvori, pokrov se podiže na početni položaj
Bilješka:
Operator se po potrebi može privremeno pomaknuti da podigne pokrov.
Test
br. 2: potpuno otvaranje pokrova
Radi
smanjenja utjecaja na mjerenje operator stoji sa stražnje strane kontejnera
(strana na kojoj se nalazi šarka) ako je na četiri kotača ili s desne strane
kontejnera (između položaja mikrofona 10 i 12) ako je na dva kotača. Pokrov se
pušta sa sredine ili što bliže sredini.
Kako
bi se spriječilo pomicanje kontejnera, tijekom testiranja kotači se blokiraju.
Radi sprječavanja odskakivanja kontejnera na dva kotača operator može rukom
pridržavati gornji rub kontejnera.
Mjerenje
se provodi tijekom sljedećeg ciklusa:
– u
početku pokrov se otvara vodoravno
–
pokrov se pušta bez zamaha
–
nakon što se potpuno otvori i prije mogućeg odskakivanja, pokrov se podiže na
početni položaj
Test
br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj, nepravilnoj stazi
Za
ovo testiranje upotrebljava se umjetna probna staza koja simulira nepravilnu
površinu. Probna se staza sastoji od dvije paralelne trake od čelične mreže
(duljine 6 m i širine 400 mm), koje su pričvršćene na reflektirajuću površinu
otprilike svakih 20 cm. Udaljenost između dvije trake prilagođava se s obzirom
na vrstu kontejnera kako bi se omogućilo kotrljanje kotača po punoj duljini
staze. Uvjetima postavljanja osigurava se ravna površina. Staza se po potrebi
pričvršćuje na tlo elastičnim materijalom kako bi se izbjegla emisija
parazitske buke.
Bilješka:
Svaka se traka može sastojati od nekoliko međusobno pričvršćenih dijelova
širine 400 mm.
Prikazi
39.1. i 39.2. daju primjer odgovarajuće staze.
Operator
se nalazi na strani pokrova sa šarkom.
Mjerenje
se izvodi tako da operator vuče kontejner po umjetnoj stazi, uz stalnu brzinu
od otprilike 1 m/s, između točaka A i B (na udaljenosti od 4,24 m – vidi Prikaz
39.3.), sve dok osovina kotača, za kontejner s dva kotača, ili osovina prednjeg
kotača, za kontejner s četiri kotača, ne dosegne točku A ili B. Ovaj se postupak
ponavlja tri puta u oba smjera.
Tijekom
testiranja kut između kontejnera na dva kotača i staze je 45˚. Za
kontejner s četiri kotača operator mora osigurati da svi kotači dotiču stazu na
odgovarajući način.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
Testovi
br. 1 i 2.: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika i potpuno
otvaranje pokrova
Ukoliko
je moguće, mjerenja se provode istovremeno na svih šest položaja mikrofona. U
drugom slučaju, razine zvuka izmjerene na svakom mikrofonu raspoređuju se u
rastući niz i razine zvučne snage izračunavaju se tako da se pridruže
vrijednosti za svaki položaj mikrofona sukladno retku u kojem se nalaze.
A
-ponderirana razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj mjeri se na svakoj
mjernoj točki za svako od 20 zatvaranja i otvaranja pokrova. Razine zvučne
snage LWazatvaranje i LWaotvaranje izračunavaju se kao kvadratna sredina pet
najvećih dobivenih vrijednosti.
Test
br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj nepravilnoj stazi
Razdoblje
promatranja T odgovara vremenskom razdoblju koje je potrebno da se obuhvati
udaljenost između točaka A i B na stazi.
Razina
zvučne snage LWpomicaje izračunava se kao sredina šest vrijednosti koje se
međusobno razlikuju manje od 2 dB. Ako se ovaj kriterij ne ispuni nakon šest
mjerenja, ciklus se ponavlja koliko god puta je potrebno.
Konačna
razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:
LWA
= 10 log 1/3 (100,1LWAzatvaranje + 100,1LWAotvaranje + 100,1LWApokretanje)
Prikaz
39.1.
Nacrt staze za kotrljanje
SLIKA
1
Drveni rub žičane mreže
2
Dijelovi za kotrljanje
3
Prilagođeno kontejneru
Prikaz
39.2.
Detalj konstrukcije i postavljanja staze za kotrljanje
SLIKA
1.
Čvrsta čelična žica (4 mm)
2.
Drveni rub žičane mreže (20 mm x 25 mm)
Oko
mreže (50 mm x 50 mm)
3.
Reflektirajuća površina
Prikaz
39.3.
Mjerna udaljenost
SLIKA
1.
šarka
40. MOTOKULTIVATORI
Vidi
br. 32.
Tijekom
mjerenja alat je isključen.
41. FINIŠERI ZA CESTE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Strojni
motor radi nominalnom brzinom prema oznakama proizvođača. Sve radne jedinice su
uključene i rade sljedećim brzinama:
|
sustav
za prijenos |
najmanje
10% maksimalne vrijednosti |
|
sustav
za razastiranje |
najmanje
40% maksimalne vrijednosti |
|
nabijač
(brzina, udarac) |
najmanje
50% maksimalne vrijednosti |
|
vibratori
(brzina, neuravnotežen moment) |
najmanje
50% maksimalne vrijednosti |
|
tlačni
cilindri (frekvencija, pritisak) |
najmanje
50% maksimalne vrijednosti |
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
42. OPREMA ZA PILOTIRANJE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
6395:1988
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Uređaj
za zabijanje pilota postavlja se na vrh pilota čije uporište u tlu omogućava
rad uređaja uz stalnu brzinu. U slučaju udarnih čekića, kapa mora imati novo
drveno punjenje. Glava pilota je 0,50 m iznad područja testiranja.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
43. STROJEVI ZA POLAGANJE
CIJEVI
Vidi
br. 0.
44. STROJ ZA IZRADU SKIJAŠKIH
STAZA
Vidi
br. 0.
45. AGREGATI ZA STRUJU
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/šest
postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/sukladno stavci 5. Dijela A.
Ako je l > 2 m: može se koristiti paralelopiped sukladno EN ISO 3744:1995 s
mjernom udaljenosti d = 1 m.
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Agregati
za struju postavljaju se na reflektirajuću površinu; agregati na kliznim
osovinama postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije
propisao drukčije uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
8528-10:1988, točka 9.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
46. STROJEVI ZA METENJE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Stroj
za metenje testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade
brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; četka radi
maksimalnom brzinom, ali ne dotiče tlo; sustav za usisavanje radi maksimalnom
snagom usisavanja, dok udaljenost između tla i otvora sustava za usisavanje ne
prelazi 25 mm.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 30 sekundi.
47. VOZILA ZA PRIKUPLJANJE
OTPADA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Vozilo
za prikupljanje otpada testira se u položaju mirovanja za sljedeće radne
uvjete.
1.
Motor radi maksimalnom brzinom koju je odredio proizvođač. Oprema nije u
pogonu. Testiranje se ne provodi na vozilima koja su jedino na električni
pogon.
2.
Sustav za zbijanje je u pogonu.
Vozilo
za prikupljanje otpada i spremnik za otpad su prazni.
Ako
se brzina motora automatski povećava tijekom rada sustava za zbijanje, mjeri se
ta vrijednost. Ako je izmjerena vrijednost više od 5% niža od brzine koju je
odredio proizvođač, testiranje se provodi ubrzavanjem motora uz pomoć
akceleratora iz kabine vozila kako bi se osigurala brzina motora koju je
odredio proizvođač.
Ako
proizvođač nije predvidio brzinu motora sustava za zbijanje ili ako vozilo nema
automatski akcelerator, brzina motora uz pomoć akceleratora iz kabine vozila
određuje se na 1200 rpm.
3.
Uređaj za podizanje podiže se i spušta bez tereta i bez kontejnera. Brzina
motora postiže se i kontrolira kao kod sustava za zbijanje u pogonu (točka 2.).
4.
Materijal se ubacuje u vozilo za prikupljanje otpada.
Materijal
se u rasutom stanju uz pomoć uređaja za podizanje prazni u lijevak (u početku
prazni). Za ovaj se rad upotrebljava kontejner kapaciteta 240 l na dva kotača
koji zadovoljava normu EN 840-1:1997. Ako uređaj za podizanje nije u stanju
podići spomenuti kontejner, upotrebljava se kontejner čiji je kapacitet blizu
240 l. Materijal se sastoji od 30 PVC cijevi pojedinačne mase od otprilike 0,4
kg i sljedećih dimenzija:
–
duljina: 150 mm ± 0,5 mm
–
nominalni vanjski promjer: 90 mm + 0,3/-0 mm
–
nominalna dubina: 6,7 mm + 0,9/-0 mm
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
Razdoblje
promatranja traje:
1.
najmanje 15 sekundi. Razina zvučne snage je LWA1.
2.
najmanje tri potpuna ciklusa, ako sustav za zbijanje radi automatski. Ako
sustav za zbijanje ne radi automatski nego ciklus po ciklus, mjerenja se
provode najmanje kroz tri ciklusa. Konačna razina zvučne snage (LWA2)
izračunava se kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).
3.
najmanje tri neprekidna i potpuna radna ciklusa, uključujući cjelokupnu
operaciju podizanja i spuštanja uređaja za podizanje. Konačna razina zvučne
snage (LWA3) izračunava se kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).
4.
najmanje tri potpuna radna ciklusa, od kojih svaki uključuje ubacivanje 30
cijevi u spremnik. Pojedini ciklus ne traje više od 5 sekundi. Za ova mjerenja
LpAeq,T se zamjenjuje LpA,1s. Konačna razina zvučne snage (LWA4) izračunava se
kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).
Konačna
razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:
LWA
= 10 log (0,06 x 100,1LWA1 + 0,53 x 100,1LWA2 + 0,4 x 100,1LWA3 + 0,01 x
100,1LWA4)
Bilješka:
U slučaju da je vozilo za prikupljanje otpada jedino na električni pogon,
pretpostavlja se da koeficijent pridružen vrijednosti LWA1 iznosi 0.
48. GLODALICE ASFALTA I BETONA
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Uzdužna
os glodalice paralelna je s y- osi.
Testiranje
pod opterećenjem
Glodalica
se dovodi u stanje mirovanja u rasponu navedenom u uputama proizvođača. Motor i
svi priključci rade odgovarajućim nominalnim brzinama u praznom hodu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
49. STRUGAČ
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
U
slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka
4.1.2. ISO 11094:1991).
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
11094:1991
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Stroj
radi nominalnom brzinom, dok je radni uređaj u praznom hodu (uključen, ali ne
brazda).
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
50. DROBILICA ČEKIČARKA/ REZAČ
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Područje
testiranja
ISO
11094:1991
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
ISO
11094:1991
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Drobilica
čekićarka/rezač se testira dok siječe jedan ili više komada drva.
Radni
ciklus se sastoji od sječe okruglog komada drva (suhi bor ili šperploča)
dugačkog najmanje 1,5 m, s jednim oštrim krajem i promjera koji je približno
jednak najvećemu koji drobilica/rezač može zahvatiti, kako je navedeno u
uputama za kupce.
Razdoblje
promatranja/ određivanja konačne razine zvučne snage
Razdoblje
promatranja završava kada više nema materijala na području za sječu, ali ne
smije premašiti 20 sekundi. Ako su moguća oba radna uvjeta, navodi se viša
razina zvučne snage.
51. STROJEVI ZA ČIŠĆENJE
SNIJEGA S
ROTIRAJUĆIM ALATOM
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Puhalo
snijega testira se u položaju mirovanja. Sukladno uputama proizvođača stroj
radi s radnom opremom i motorom u maksimalnoj brzini.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
52. STROJEVI ZA USISAVANJE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Stroj
za usisavanje testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade
brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; vakuumska crpka radi
maksimalnom brzinom osiguranom od proizvođača. Uređaj za usisavanje radi tako
da je unutarnji tlak jednak atmosferskom (vakuum 0%). Buka protoka zraka kroz
sapnicu za usisavanje ne utječe na rezultate mjerenja.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
53. TORANJSKE DIZALICE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
Mjerenja
na razini tla
polukugla/šest
postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/sukladno stavci 5. Dijela A
Mjerenja
u visini kraka
Ako
se mehanizam za podizanje nalazi u visini kraka, mjerna površina je sfera s
polumjerom od 4 m, čije se središte podudara s geometrijskim središtem vitla.
Ako
se mjerenje provodi mehanizmom za podizanje na potpornju kraka dizalice, mjerna
površina je sfera; S iznosi 200 m2.
Položaji
mikrofona su sljedeći (vidi Prikaz 53.1.):
Četiri
mikrofona su položena na vodoravnoj plohi koja siječe geometrijsko središte
mehanizma (H = h/2)
L =
2,80 m
d =
2,80 – l/2
L =
pola udaljenosti između dva susjedna položaja mikrofona
l =
duljina mehanizma (duž osi kraka)
b =
širina mehanizma
h =
visina mehanizma
d =
udaljenost između podloge mikrofona i mehanizma u smjeru kraka
Ostala
dva mikrofona smještaju se na točke u kojima se sijeku sfera i vertikalna
linija koja prolazi kroz geometrijsko središte mehanizma.
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Tijekom
testiranja mehanizam dizalice se postavlja na jedan od sljedećih načina. Točan
položaj se opisuje u izvješću o testiranju.
a)
Mehanizam za podizanje u razini tla
Montirana
dizalica se postavlja na ravnu reflektirajuću površinu od betona ili neporoznog
asfalta.
b)
Mehanizam za podizanje na potpornju kraka
Mehanizam
za podizanje je najmanje 12 m iznad tla.
c)
Mehanizam za podizanje pričvršćen na tlo
Mehanizam
za podizanje se pričvršćuje na ravnu reflektirajuću površinu od betona ili
neporoznog asfalta.
Mjerenje
generatora energije
Ako
je generator energije priključen na dizalicu, bez obzira je li povezan s mehanizmom
za podizanje, dizalica se postavlja na ravnu reflektirajuću površinu od betona
ili neporoznog asfalta.
Ako
se mehanizam za podizanje nalazi na potpornju kraka, mjerenje buke se provodi
mehanizmom koji je ili na potpornju kraka ili pričvršćen na tlo.
Ako
energiju za pogon dizalice proizvodi vanjski izvor (električni generator ili
javna električna mreža, hidraulični ili pneumatski izvor energije), mjeri se
jedino razina buke mehanizma vitla.
Ako
je generator energije priključen na dizalicu, generator energije i mehanizam za
podizanje mjere se zasebno ukoliko nisu kombinirani. Ako su ova dva uređaja
kombinirana, mjerenje se odnosi na cijelu skupinu.
Tijekom
testiranja mehanizam za podizanje i generator energije postavljaju se i
upotrebljavaju u skladu s uputama proizvođača.
Testiranje
bez opterećenja
Generator
energije koji je ugrađen u dizalicu radi punom nominalnom snagom koju je naveo
proizvođač.
Mehanizam
za podizanje radi bez tereta s bubnjem koji se okreće brzinom koja odgovara
maksimalnoj brzini premještanja kuke prilikom podizanja i spuštanja. Spomenutu
brzinu navodi proizvođač. Kao rezultat testiranja primjenjuje se veća od dviju
razina zvučne snage (podizanje ili spuštanje).
Testiranje
pod opterećenjem
Generator
energije koji je ugrađen u dizalicu radi punom nominalnom snagom koju je naveo
proizvođač. Mehanizam za podizanje radi uz napetost užadi pri bubnju koja
odgovara maksimalnom opterećenju (za minimalni doseg), dok se kuka pomiče
maksimalnom brzinom. Proizvođač treba navesti vrijednosti opterećenja i brzine.
Tijekom testiranja treba provjeravati brzinu.
Razdoblje
promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ukoliko se primjenjuje više
radnih uvjeta
Za
mjerenje razine zvučnog pritiska mehanizma za podizanje mjerno razdoblje traje
(tr + tf) sekundi:
tr
je vrijeme u sekundama prije aktivacije kočnice, dok mehanizam za podizanje
radi na gore navedeni način. U svrhu testiranja tr = 3 sekundi
tf
je razdoblje u sekundama između trenutka aktivacije kočnice i potpunog
zaustavljanja kuke.
Ako
se upotrebljava integrator, razdoblje integracije traje (tr + tf) sekundi.
Efektivna
vrijednost na položaju mikrofona i izračunava se jednadžbom:
Lpi
= 10 lg [(tr100,1 Lri + tf˚100,1Lfi)/ (tr + tf)]
Lri
je razina zvučnog pritiska na položaju mikrofona i tijekom razdoblja tt
Lfi
je razina zvučnog pritiska na položaju mikrofona i tijekom razdoblja tf.
Prikaz
53.1.
Raspored položaja mikrofona ako se mehanizam za podizanje
nalazi na potpornju kraka
SLIKA
54. ROVOKOPAČI
Vidi
br. 0.
55. AUTOMJEŠALICE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Radni uvjeti tijekom testiranja
Testiranje
pod opterećenjem
Automješalica
se testira u stanju mirovanja. Bubanj je napunjen betonom srednje gustoće
(mjera širenja 42-47 cm) sukladno nominalnom kapacitetu. Pogonski motor bubnja
radi brzinom koja proizvodi maksimalnu brzinu bubnja prema uputama dostavljenim
kupcu.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
56. PUMPA ZA VODU
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
paralelopiped
prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Motorna
pumpa se postavlja na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama
podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtjeva drukčije
uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
Motor
radi u točki najveće učinkovitosti kako je navedeno u uputama proizvođača.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
57. AGREGATI ZA VARENJE
Osnovna norma za emisiju buke
EN
ISO 3744:1995
Ispravak
buke okoliša K2A
Mjerenje
na otvorenom
K2A
= 0
Mjerenje
u zatvorenom prostoru
Vrijednost
konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO
3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.
Mjerna
površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost
polukugla/šest
postavljenih mikrofona sukladno stavci 5. Dijela A/sukladno stavci 5. Dijela A.
Ako je l > 2 m: može se koristiti paralelopiped sukladno EN ISO 3744:1995 s
mjernom udaljenosti d = 1 m.
Radni uvjeti tijekom testiranja
Postavljanje
opreme
Agregati
za varenje postavljaju se na reflektirajuću površinu; agregati na kliznim
osovinama postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije
propisao drukčije uvjete instalacije.
Testiranje
pod opterećenjem
ISO
8528-10:1988, točka 9.
Razdoblje
promatranja
Razdoblje
promatranja traje najmanje 15 sekundi.
PRILOG IV.
PRIMJERI OZNAKE SUKLADNOSTI I
OZNAKE O JAMČENOJ RAZINI ZVUČNE SNAGE
Oznaka
sukladnosti sadrži inicijale »CE« u sljedećem obliku:
SLIKA
Ako
se oznaka sukladnosti smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se
poštivati proporcije iz gornjeg crteža. Različite komponente oznake sukladnosti
moraju u osnovi imati istu vertikalnu dimenziju koja ne smije biti manja od 5
mm.
Oznaka
o jamčenoj razini zvučne snage sastoji se od jednog broja jamčene razine zvučne
snage u dB, znaka LWA i piktograma u sljedećem obliku:
SLIKA
Ako
se oznaka smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se poštivati
proporcije iz gornjeg crteža. Međutim, vertikalna dimenzija oznake ne bi smjela
biti manja od 40 mm, ako je moguće.
PRILOG V.
UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE
1.
Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izvršava obveze utvrđene u stavku 2.,
osigurava i izjavljuje da je oprema u skladu sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
dužni su staviti na svaki dio opreme oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj
razini zvučne snage kako je propisano člankom 11. ovoga Pravilnika te sastaviti
pisanu izjavu o sukladnosti prema zahtjevima iz članka 8. ovoga Pravilnika
2.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
dužni su sastaviti tehničku dokumentaciju iz točke 3. i držati je na
raspolaganju relevantnih nacionalnih ovlaštenih tijela u svrhu provjere u
razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
mogu povjeriti čuvanje tehničke dokumentacije drugoj osobi. U tom slučaju, u
izjavi o sukladnosti navode se ime i adresa spomenute osobe.
3.
Tehnička dokumentacija mora omogućiti procjenu sukladnosti opreme sa zahtjevima
ovoga Pravilnika. Ona sadrži najmanje sljedeće podatke:
–
naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj
–
opis opreme
–
marku
–
trgovački naziv
–
vrstu, seriju i brojeve
–
tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući
po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo
razumijevanje
–
uputu na ovaj Pravilnik, uz naznaku broja »Narodnih novina« u kojima je
objavljen
–
tehničko izvješće o mjerenjima buke provedenima u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika
–
primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog
odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.
4.
Proizvođač provodi sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces jamčio trajnu
usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom iz točaka 2. i 3. i
zahtjevima ovoga Pravilnika.
PRILOG VI.
UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE
UZ OCJENU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE I POVREMENE PROVJERE
1.
Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izvršava obveze utvrđene u stavku 2., 5.
i 6., osigurava i izjavljuje da je oprema u skladu sa zahtjevima iz ovoga
Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj dužni su staviti na svaki dio opreme oznaku o sukladnosti i oznaku o
jamčenoj razini zvučne snage kako je propisano člankom 11. ovoga Pravilnika te
sastaviti pisanu izjavu o sukladnosti prema zahtjevima iz članka 8. ovoga
Pravilnika.
2.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
dužni su sastaviti tehničku dokumentaciju iz točke 3. i držati je na
raspolaganju relevantnih nacionalnih ovlaštenih tijela u svrhu provjere u
razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
mogu povjeriti čuvanje tehničke dokumentacije drugoj osobi. U tom slučaju, u
izjavi o sukladnosti navode se ime i adresa spomenute osobe.
3.
Tehnička dokumentacija mora omogućiti procjenu sukladnosti opreme sa zahtjevima
ovoga Pravilnika. Ona sadrži najmanje sljedeće podatke:
–
naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj
–
opis opreme
–
marku
–
trgovački naziv
–
vrstu, seriju i brojeve
–
tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke
uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za
njihovo razumijevanje
–
uputu na ovaj Pravilnik, uz naznaku broja »Narodnih novina« u kojima je
objavljen
–
tehničko izvješće o mjerenjima buke provedenima u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika
–
primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog
odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.
4.
Proizvođač provodi sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces jamčio trajnu
usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom iz točaka 2. i 3. i
zahtjevima ovoga Pravilnika.
5.
Ocjena nadležnoga tijela prije stavljanja u promet
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dostavlja
presliku tehničke dokumentacije nadležnom tijelu po svom izboru prije nego što
se prvi primjerak opreme stavi u promet ili stavi u uporabu.
Ako
postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije, nadležno tijelo o
tome obavještava proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj i po potrebi provodi ili odobrava izmjene tehničke
dokumentacije ili eventualna testiranja ako to smatra potrebnim.
Nakon
što nadležno tijelo donese izvješće u kojem potvrđuje usklađenost tehničke
dokumentacije s odredbama ovoga Pravilnika, proizvođač ili njegov ovlašteni
zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj stavljaju oznaku sukladnosti na
opremu i donose izjavu o sukladnosti prema člancima 11. i 8. ovoga Pravilnika,
za koju snose punu odgovornost.
6.
Ocjena nadležnog tijela tijekom proizvodnje
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadalje
uključuju nadležno tijelo u fazu proizvodnje sukladno jednom od sljedećih
postupaka koji odabere proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj:
–
nadležno tijelo provodi povremene provjere kako bi ispitalo stalnu usklađenost
proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom i zahtjevima ovoga Pravilnika;
nadležno tijelo posebno se usredotočuje na:
–
ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11.,
–
izdavanje izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8.,
–
primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog
odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj imenovanom
tijelu osiguravaju slobodan pristup svoj unutarnjoj dokumentaciji o ovim
postupcima, stvarnim rezultatima unutarnjih nadzora i korektivnih djelovanja
ukoliko su bila poduzeta.
Jedino
u slučaju da gore navedene provjere ne daju zadovoljavajuće rezultate, nadležno
tijelo provodi testiranja buke koja se na temelju vlastite prosude i iskustva
mogu pojednostaviti ili u potpunosti provesti sukladno odredbama iz Dodatka
III. za odgovarajuću vrstu opreme,
–
nadležno tijelo provodi ili odobrava provjeru proizvoda u nasumičnim vremenskim
razmacima. Ispituje se odgovarajući primjerak konačne opreme prema odabiru
imenovanog tijela i provode se prikladna testiranja buke kako je utvrđeno u
Prilogu III., ili istovjetna testiranja radi provjere sukladnosti proizvoda s
relevantnim zahtjevima ovoga Pravilnika. Provjera proizvoda mora uključivati
sljedeće aspekte:
–
ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11. ovoga Pravilnika,
–
izdavanje izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika
Za
oba postupka nadležno tijelo određuje učestalost provjera sukladno rezultatima
prethodnih ocjena, potrebi za nadzorom korektivnih djelovanja i daljnjim
smjernicama za učestalost provjera koje se mogu odrediti s obzirom na godišnju
proizvodnju i opću pouzdanost proizvođača da održi jamčene vrijednosti; međutim,
provjera se mora provesti najmanje jednom u tri godine.
Ukoliko
postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije ili njenog
pridržavanja tijekom proizvodnje, nadležno tijelo o tome obavještava
proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj.
U
slučajevima kada provjerena oprema nije usklađena s odredbama ovoga Pravilnika,
nadležno tijelo mora obavijestiti državu članicu koja ga je ovlastila.
PRILOG
VII.
PROVJERA JEDINIČNOG PRIMJERKA
1.
Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj osigurava i izjavljuje da je oprema za koju je
izdana potvrda iz točke 4. u skladu sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
dužni staviti su na svaki dio opreme oznaku sukladnosti sa svim podacima kako
je propisano člankom 11. ovoga Pravilnika te sastaviti pisanu izjavu o
sukladnosti iz članka 8. ovoga Pravilnika.
2.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
predaju prijavu za provjeru jediničnog primjerka nadležnom tijelu po svom
izboru.
Prijava
uključuje:
–
naziv i adresu proizvođača i, ako prijavu podnosi njegov ovlašteni zastupnik,
naziv i adresu zastupnika
–
pismenu izjavu da ista prijava nije podnesena nijednom drugom nadležnom tijelu
–
tehničku dokumentaciju koja je u skladu sa sljedećim zahtjevima:
–
opis opreme
–
trgovački naziv
–
vrstu, seriju i brojeve
–
tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke
uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za
njihovo razumijevanje
–
uputu na ovaj Pravilnik, uz naznaku broja «Narodnih novina» u kojima je
objavljen
3.
Nadležno tijelo:
–
ispituje je li oprema proizvedena u sukladnosti s tehničkom dokumentacijom
– s
podnositeljem prijave dogovara lokaciju gdje će se u skladu s ovim Pravilnikom
provesti potrebna testiranja buke
– u
skladu s ovim Pravilnikom provodi ili odobrava potrebna testiranja buke.
4.
Ako je oprema u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika, podnositelju prijave
nadležno tijelo izdaje potvrdu o sukladnosti kako je opisano u Prilogu X.
Ako
nadležno tijelo odbije izdati potvrdu o sukladnosti, navodi detaljne razloge
tog odbijanja.
5.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
obvezan je čuvati tehničku dokumentaciju i preslike potvrde o sukladnosti u
razdoblju od deset godina od datuma stavljanja opreme u promet.
PRILOG
VIII.
PUNO JAMSTVO KVALITETE
1.
Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač koji ispunjava obveze iz točke
2., osigurava i izjavljuje da je određena oprema u skladu sa zahtjevima iz
ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj dužni su staviti na svaki proizvod oznaku sukladnosti sa
svim podacima kako je propisano člankom 11. ovoga Pravilnika te sastaviti
pisanu izjavu o sukladnosti iz članka 8. ovoga Pravilnika.
2.
Proizvođač primjenjuje odobreni sustav jamstva kvalitete za oblikovanje,
proizvodnju, kontrolu i testiranje konačnog proizvoda kako je navedeno u točki
3., i predmetom je nadzora iz točke 4.
3.
Sustav jamstva kvalitete
3.1.
Proizvođač predaje prijavu za ocjenu svoga sustava jamstva kvalitete nadležnom
tijelu po svom izboru.
Prijava
uključuje:
–
sve relevantne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda, uključujući tehničku
dokumentaciju za svu opremu koja je već u fazi oblikovanja ili proizvodnje, a
ona sadrži najmanje sljedeće podatke:
–
naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj
–
opis opreme
–
marku
–
trgovački naziv
–
vrstu, seriju i brojeve
–
tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke
uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za
njihovo razumijevanje
–
uputu na ovaj Pravilnik, uz naznaku broja »Narodnih novina« u kojima je
objavljen
–
tehnički izvještaj o mjerenjima buke provedenim u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika
–
primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog
odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na garantiranu razinu zvučne snage
–
presliku izjave o sukladnosti
–
dokumentaciju koja se odnosi na sustav jamstva kvalitete.
3.2.
Sustav jamstva kvalitete osigurava usklađenost proizvoda sa zahtjevima ovoga
Pravilnika koje se primjenjuju u tom području.
Sve
elemente, zahtjeve i odredbe koje usvoji proizvođač treba sustavno i uredno
dokumentirati u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se
odnosi na sustav jamstva kvalitete omogućava opće razumijevanje mjera i
postupaka vezanih uz kvalitetu, kao što su programi, nacrti, priručnici i
zapisi koji se odnose na kvalitetu.
3.3.
Spomenuta dokumentacija posebno sadrži odgovarajući opis:
–
ciljeva kvalitete, organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave s
obzirom na kvalitetu oblikovanja i proizvoda
–
tehničke dokumentacije koju treba sastaviti za svaki proizvod, a koja sadrži
najmanje one informacije navedene u točki 3.1. za gore spomenute tehničke
dokumentacije
–
tehnika, postupaka i sustavnih akcija za nadzor i provjeru oblikovanja, koje se
primjenjuju pri oblikovanju proizvoda koji pripadaju obuhvaćenoj kategoriji
opreme
–
odgovarajućih tehnika, postupaka i sustavnih akcija koje se primjenjuju u
području proizvodnje, nadzora i jamstva kvalitete
–
ispitivanja i testova koji se provode prije, tijekom i nakon proizvodnje te
njihova učestalost
–
zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i
kalibraciji, izvješća o stručnosti osoblja, itd.
–
sredstava kojima se nadzire postizanje tražene kvalitete oblikovanja i
proizvoda te učinkovito djelovanje sustava jamstva kvalitete.
Nadležno
tijelo mora ocijeniti sustav jamstva kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li
zahtjeve iz točke 3.2. Tijelo pretpostavlja sukladnost s ovim zahtjevima u vezi
sa sustavima jamstva kvalitete koji zadovoljavaju normu EN ISO 9001.
Najmanje
jedan član skupine za nadzor mora imati iskustva u ocjenjivanju tehnologije
dotične opreme. Postupak ocjenjivanja uključuje obilazak prostorija
proizvođača.
Odluka
se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu
odluku o ocjeni.
3.4.
Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog
sustava jamstva kvalitete te da će ga održavati na primjeren i učinkovit način.
Proizvođač
ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je
izvještavati nadležno tijelo koje je odobrilo sustav jamstva kvalitete o svim
namjeravanim dopunjavanjima sustava jamstva kvalitete.
Nadležno
tijelo ocjenjuje predložene izmjene i donosi odluku o tome hoće li izmijenjeni
sustav jamstva kvalitete i dalje biti u skladu sa zahtjevima iz točke 3.2. ili
je potrebna ponovna ocjena.
Odluka
se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu
odluku o ocjeni.
4.
Nadzor u odgovornosti nadležnog tijela
4.1.
Svrha nadzora je osigurati da proizvođač uredno ispunjava obveze koje proizlaze
iz odobrenog sustava jamstva kvalitete.
4.2.
Proizvođač je dužan nadležnom tijelu u svrhu provjere omogućiti pristup
prostorijama u kojima se odvija oblikovanje, proizvodnja, kontrola, testiranje
i skladištenje te dostaviti sve potrebne informacije, a osobito:
–
dokumentaciju o sustavu jamstva kvalitete
–
zapise o kvaliteti koji su predviđeni u oblikovnom dijelu sustava za jamstvo
kvalitete, kao što su rezultati analiza, izračuni, testovi, itd.
–
zapise o kvaliteti koji su predviđeni u proizvodnom dijelu sustava za jamstvo
kvalitete, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i kalibraciji,
izvješća o stručnosti uključenog osoblja, itd.
4.3
Nadležno tijelo povremeno provodi nadzore kako bi se osiguralo da proizvođač
održava i primjenjuje sustav jamstva kvalitete, te dostavlja proizvođaču
izvješće o nadzoru.
4.4.
Povrh toga, nadležno tijelo može bez najave posjetiti proizvođača. Tijekom
takvih obilazaka nadležno tijelo smije provoditi ili zatražiti provođenje
testova za provjeru ispravnog funkcioniranja sustava jamstva kvalitete.
Nadležno tijelo proizvođaču dostavlja izvješće o svom obilasku i testiranju,
ukoliko je provedeno.
5.
Proizvođač je dužan u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje
posljednjega artikla držati na raspolaganju nacionalnih ovlaštenih tijela:
–
dokumentaciju iz alineje 2. točke 3.1. ovoga Priloga
–
prilagođavanja iz stavka 2. točke 3.4.
–
odluke i izvješća imenovanog tijela iz posljednjeg stavka točke 3.4., 4.3. i
4.4.
6.
Svako nadležno tijelo dostavlja ostalim nadležnim tijelima relevantne
informacije o izdanim i povučenim odobrenjima sustava jamstva kvalitete.
PRILOG IX.
MINIMALNI KRITERIJI KOJI SE
UZIMAJU U OBZIR PRILIKOM IMENOVANJA TIJELA
1.
Imenovano tijelo, njegov upravitelj i osoblje odgovorno za izvedbu postupaka
provjere ne smiju istovremeno biti projektant, konstruktor, dobavljač, monter
opreme ili ovlašteni zastupnik bilo koje od ovih strana. Ne smiju biti
uključeni niti izravno niti kao ovlašteni zastupnici u postupke oblikovanja,
izrade, promidžbe ili održavanja ove opreme niti smiju zastupati strane
uključene u ove djelatnosti. To ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih
podataka između proizvođača i imenovanog tijela.
2.
Imenovano tijelo i njegovo osoblje provode postupke ocjenjivanja i provjere na
najvišem stupnju profesionalnog integriteta i tehničke osposobljenosti te
moraju biti slobodni od svih pritisaka i pobuda, osobito financijskih, koji
mogu utjecati na njihovu prosudbu ili rezultate njihova rada, a posebno od
strane osoba ili skupina zainteresiranih za rezultate provjere.
3.
Imenovano tijelo raspolaže potrebnim osobljem i sredstvima za primjereno
obavljanje tehničkih i upravnih zadaća vezanih uz postupke kontrole i nadzora;
također ima osiguran pristup opremi radi posebnih provjera.
4.
Osoblje odgovorno za kontrolu mora imati:
–
temeljitu tehničku i stručnu obuku
–
zadovoljavajuće znanje o zahtjevima za ocjenu tehničke dokumentacije
–
zadovoljavajuće znanje o zahtjevima za testove koje provodi i odgovarajuće
praktično iskustvo u provođenju tih testova
–
sposobnost sastavljanja potvrda, zapisa i izvješća kojima se ovjerava izvedba
spomenutih testova.
5.
Mora biti zajamčena nepristranost inspekcijskog osoblja. Naknada za njihov rad
ne smije ovisiti o broju provedenih testova ili rezultatima testova.
6.
Imenovano tijelo mora zaključiti osiguranje od odgovornosti, osim ako tu
odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
7.
Osoblje imenovano tijela mora poštovati poslovnu tajnost svih informacija
pribavljenih tijekom provedbe testiranja (osim pred nadležnim upravnim tijelima
države u kojoj provodi svoje djelatnosti) sukladno ovom Pravilniku.
PRILOG X.
PROVJERA JEDINIČNOG UZORKA
PRIMJER POTVRDE O SUKLADNOSTI
|
POTVRDA
O SUKLADNOSTI |
|
|
1.
PROIZVOĐAČ |
2.
POTVRDA O SUKLADNOSTI br. |
|
3.
NOSITELJ POTVRDE |
4.
NADLEŽNO TIJELO KOJE JE IZDALO POTVRDU: |
|
5.
LABORATORIJSKO IZVJEŠĆE Br.
Datum: Izmjerena
razina zvučne snage: ........................
dB |
6.
PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU »Narodne
novine« broj… |
|
7.
OPIS OPREME Vrsta
opreme: Trgovački
naziv: Vrsta
br.: Vrsta
motora: Vrsta
energije: Ostala
zatražena tehnička obilježja: |
Kategorija: Identifikacija
br.: Proizvođač: Snaga/
okr: |
|
8.
UZ OVU SE POTVRDU PRILAŽU SLJEDEĆI DOKUMENTI S BROJEM IZ OKVIRA 2.: |
|
|
9.
POTVRDA VRIJEDI DO (Pečat) Mjesto (Potpis) Datum: |
|
[1]*Neto snaga označava snagu u »EC
kW« postignutu na ispitnoj klupi na kraju vratila ili njegovog ekvivalenta,
koja je izmjerena u skladu s metodom EZ-a za mjerenje snage motora s unutarnjim
izgaranjem za cestovna vozila, izuzimajući snagu ventilatora za hlađenje motora.