Na temelju članka 68. stavka 4. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/2009), ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA GRAĐEVINE ODVODNJE OTPADNIH VODA, KAO I ROKOVIMA OBVEZNE KONTROLE ISPRAVNOSTI GRAĐEVINA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

(NN, br. 03/11)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju tehnički zahtjevi za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovi obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, osim građevina iz članka 68. stavka 3. Zakona o vodama.

Članak 2.

Pojedini izrazi, u smislu ovoga Pravilnika, imaju sljedeće značenje:

1. »Građevine za odvodnju otpadnih voda« su građevine za javnu odvodnju otpadnih voda i interni sustavi odvodnje otpadnih voda;

2. »Građevine za javnu odvodnju otpadnih voda« su kanali (cjevovodi) za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, tlačni cjevovodi, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, preljevne građevine, retencijski bazeni, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu;

3. »Interni sustav odvodnje otpadnih voda« je skup kanala (cjevovoda) sa ili bez građevina za predpročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica i drugih sličnih građevina iz višestambenih i/ili poslovnih građevina, drugih nekretnina i drugih građevina, koji nisu građevine za javnu odvodnju otpadnih voda, ali se mogu na iste priključiti ili se istim otpadne vode mogu ispuštati izravno u prijemnik ili sakupljati u sabirnu jamu;

4. »Vodonepropusnost« je svojstvo nepropuštanja otpadnih voda iz građevina za odvodnju otpadnih voda u okoliš ili vanjski prodor podzemne vode ili mora u građevine za javnu odvodnju otpadnih voda i interni sustav odvodnje otpadnih voda;

5. »Strukturalna stabilnost« je kvalitativno stanje građevina za odvodnju otpadnih voda, sa stajališta koje proizlazi iz svih vidljivih oštećenja na istima bez obzira na uzrok nastajanja;

6. »Funkcionalnost« je sposobnost građevina za odvodnju otpadnih voda da služe svrsi radi koje su projektirane i izgrađene;

7. »CCTV« je televizijska inspekcija (optički pregled) građevina za odvodnju otpadnih voda opremom zatvorenog kruga kojom se evidentiraju i zapisuju sva stanja unutar tih građevina;

8. »Cjevovod« je sklop cijevi, oblikovanih komada i spojeva između okana ili drugih građevina, uključujući okna i druge građevine;

9. »Cjevovod sa slobodnim vodnim licem (gravitacijski)« je cjevovod koji odvodi otpadne vode gravitacijskim tečenjem i kod kojeg je cjevovod uglavnom djelomično popunjen;

10. »Tlačni cjevovod« je cjevovod koji odvodi otpadne vode pod tlakom;

11. Izrazi »javna odvodnja«, »otpadne vode«, »otpadni mulj« i drugi izrazi imaju značenje određeno Zakonom o vodama ili na njemu utemeljenom provedbenom propisu.

II. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINE ODVODNJE OTPADNIH VODA

ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI

Članak 3.

Građevine za odvodnju otpadnih voda, osim velikih kanala unutarnjeg profila 120 cm i većeg profila ili protočne površine veće od 1 m2, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uređaja za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, laguna, preljevnih građevina, retencijskih bazena, ispusta u prijemnik dužih od 10 m i drugih sličnih građevina (sabirne jame), moraju se projektirati i graditi tako da se osigura vodonepropusnost istih i to:

– cjevovodi sa slobodnim vodnim licem (gravitacijski) – sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610;

– tlačni cjevovodi – sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove izvan zgrada HRN EN 805.

Građevine za odvodnju otpadnih voda iz stavka 1. ovoga članka, moraju se tijekom uporabe kontrolirati na vodonepropusnost i to:

– cjevovodi sa slobodnim vodnim licem (gravitacijski) – sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610;

– tlačni cjevovodi – vizualnim pregledom.

Vizualni pregled iz stavka 2. ovoga članka uključuje kontrolu ispunjenosti tlačnog cjevovoda otpadnom vodom.

Ispitivanja vodonepropusnosti za građevine za odvodnju otpadnih voda iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osim vizualnog pregleda, mora obavljati ovlaštena osoba za ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda sukladno članku 221. stavak 2. Zakona o vodama, a kao osnovna podloga za provedbu ispitivanja potrebna je baza podataka sa preglednom situacijom.

Članak 4.

Građevine za odvodnju otpadnih voda i to: crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, preljevne građevine, retencijski bazeni i druge slične građevine (sabirne jame) moraju se projektirati i graditi tako da se osigura vodonepropusnost istih sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode HRN EN 1508.

Ispusti u prijemnik, osim obalnih ispusta kraćih od 10 m moraju se projektirati i graditi tako da se osigura vodonepropusnost istih sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove izvan zgrada HRN EN 805.

Veliki kanali unutarnjeg profila 120 cm i većeg profila ili protočne površine veće od 1 m2 moraju se projektirati i graditi tako da se osigura kontrola vodonepropusnosti vizualnim pregledom.

Ispitivanja vodonepropusnosti za građevine za odvodnju otpadnih voda iz stavka 1., 2. i 6. ovoga članka, osim vizualnog pregleda, mora obavljati ovlaštena osoba za ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda sukladno članku 221. stavak 2. Zakona o vodama, a kao podloga za provedbu ispitivanja potrebna je baza podataka sa preglednom situacijom.

Građevine za odvodnju otpadnih voda iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, osim sabirnih jama, moraju se tijekom uporabe kontrolirati na vodonepropusnost vizualnim pregledom.

Sabirne jame moraju se tijekom uporabe kontrolirati na vodonepropusnost sukladno normi Opskrba vodom – zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode HRN EN 1508.

Vizualni pregled iz stavka 3. i 5. ovoga članka uključuje pregled pravca i nivelete kanala, spojeve, oštećenja i deformacije, spojeve priključaka, obloge i premaze.

STRUKTURALNA STABILNOST I OSIGURANJE FUNKCIONALNOSTI

Članak 5.

Građevine za odvodnju otpadnih voda, osim tlačnih cjevovoda, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uređaja za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, laguna, preljevnih građevina, retencijskih bazena, sabirnih jama, ispusta u prijemnik moraju se tijekom građenja i uporabe podvrgnuti kontroli ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti koja se dokazuje CCTV inspekcijom sukladno normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada – 2. dio: Sustav kodiranja optičkog nadzora HRN EN 13508-2/AC.

Tlačni cjevovodi, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, preljevne građevine, retencijski bazeni, ispusti u prijemnik moraju se tijekom uporabe kontrolirati na ispravnost strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti vizualnim pregledom.

Vizualni pregled iz stavka 2. ovoga članka uključuje pregled svih vidljivih oštećenja i vidljivih poremećaja funkcionalnosti.

Kao podloga za kontrolu i dokaz ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebna je baza podataka s preglednom situacijom.

III. ROKOVI OBVEZNE KONTROLE ISPRAVNOSTI GRAĐEVINA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

Članak 6.

Građevine za javnu odvodnju otpadnih voda, osim crpnih stanica, preljevnih građevina, retencijskih bazena, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uređaja za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, laguna, ispusta u prijemnik moraju se podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti u sljedećim rokovima:

– do 60 km građevina – u roku do 3 godine po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 30% građevina godišnje u prve dvije godine kontrole,

– od 60 do 100 km građevina – u roku do 4 godine po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 20% građevina godišnje u prve tri godine kontrole,

– od 100 do 200 km građevina – u roku do 6 godina po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 15% građevina godišnje u prvih pet godina kontrole,

– od 200 do 300 km građevina – u roku do 8 godina po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 12% građevina godišnje u prvih sedam godina kontrole,

– od 300 do 1000 km građevina – u roku do 13 godina po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 7% građevina godišnje u prvih dvanaest godina kontrole,

– od 1000 km do 2000 km – u roku do 15 godina po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 5% građevina godišnje u prvih četrnaest godina kontrole,

– više od od 2000 km građevina – u roku do 20 godina po stupanju ovoga Pravilnika na snagu ali ne manje od 3% građevina godišnje u prvih 6 godina kontrole, potom ne manje od 4 % godišnje u idućih 8 godina, potom ne manje od 6,25% godišnje u idućih 5 godina.

Građevine za javnu odvodnju otpadnih voda iz stavka 1. ovoga članka koje su u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrđene ispravnim na svojstvo strukturne stabilnosti i funkcionalnosti, moraju se u okviru rokova iz stavka 1. ovoga članka podvrgnuti kontroli i na svojstvo vodonepropusnosti.

Po provedenoj kontroli ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti građevina iz stavka 1. ovoga članka vlasnici, odnosno zakoniti posjednici istih dužni su provoditi kontrolu ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

Crpne stanice, preljevne građevine, retencijski bazeni, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda i lagune moraju se podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti 1 put godišnje, a ispusti u prijemnik 1 put u tri godine.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika iste podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti.

Nakon roka iz stavka 5. ovoga članka vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su provoditi kontrolu ispravnosti svakih 8 godina.

Iznimno od stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka u slučaju poremećaja strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti koji bi mogli ugroziti zaštitu voda kontrola ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda može se provoditi češće i interventno, a prema potrebi.

Radi provođenja kontrole ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti građevina za odvodnju otpadnih voda, a za koje je potrebno ishoditi vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda sukladno članku 152. Zakona o vodama, vlasnici odnosno drugi zakoniti posjednici istih dužni su u roku od šest mjeseci po stupanju ovoga Pravilnika na snagu izraditi »Interno uputstvo za provođenje kontrole ispravnosti građevina za javnu odvodnju otpadnih voda« (u daljnjem tekstu: Interno uputstvo).

Internim uputstvom iz stavka 8. ovoga članka utvrđuje se način provođenja kontrole ispravnosti (vizualni pregled obilaskom ili kamerom i sl.), vrijeme provođenja kontrole ispravnosti i odgovorne osobe za provođenje kontrole ispravnosti.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici građevina za odvodnju otpadnih voda iz stavka 8. ovoga članka, dužni su provoditi kontrolu ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno Internom uputstvu, te na godišnjoj osnovi, a po provedenoj kontroli ispravnosti, izraditi Izvješće o provedenoj kontroli ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda.

Članak 7.

Za projektiranje i građenje građevina za odvodnju otpadnih voda dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja i građenja koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz ovog Pravilnika, ako se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovog Pravilnika najmanje na razini određenoj tim normama.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. srpnja 2011. godine.

Klasa: 011-02/10-01/0054

Urbroj: 538-10/2-5-121-10/18

Zagreb, 24. prosinca 2010.

Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske i ministar
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.