Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne
novine«, br. 174/04 i 79/07), ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje
donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu procjena ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena),
nositelji izrade, sudionici u izradi te postupak izrade i donošenja Procjena;
metodologija za izradu planova zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu:
Planovi), izrada operativnih planova zaštite i spašavanja (u daljem tekstu:
Operativni planovi), operativnih planova civilne zaštite (u daljem tekstu:
Planovi CZ) i vanjskih planova za djelovanje operativnih snaga zaštite i
spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko – tehnoloških nesreća koje
mogu izazvati katastrofe i velike nesreće te od ratnih razaranja i posljedica
terorizma; kao i nadležnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem
tekstu: Državna uprava) u planiranju djelovanja operativnih snaga zaštite i
spašavanja u Republici Hrvatskoj.
Članak 2.
Procjena je polazni dokument za izradu Planova, Operativnih planova i
Planova CZ, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba,
županija i Republike Hrvatske.
Procjenu su dužne donijeti pravne osobe iz stavka 6. ovog članka i pravne osobe
čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte
bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja
predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem
očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog
uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa
i velikih nesreća.
Procjene pravnih osoba iz stavka 2. ovog članka obuhvaćaju objekte i prostor u
njihovom vlasništvu ili na korištenju te prostor oko tih objekata koji može
biti ugrožen opasnim učincima nesreća na postrojenjima u kojima obavljaju
djelatnost, odnosno negativne posljedice po širu zajednicu (okolinu) u
slučajevima prekida rada ili značajnijih poremećaja u radu objekata kritične
infrastrukture.
Planovi se izrađuju za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i
Republike Hrvatske.
Operativne planove izrađuju pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti
koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra
ili okoliš, te pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom ili
vodom i pravne osobe kojima su Planovima određene razine utvrđene zadaće u
zaštiti i spašavanju.
Pravne osobe – operateri koji posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogonom
u kojem su prisutne opasne tvari po vrstama i količinama iz SEVESO II
Direktive, umjesto operativnih planova izrađuju unutarnje planove prema
metodologiji koju propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu
okoliša.
Planove CZ, kao dio vlastitog Plana izrađuju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Vanjske planove, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i ovog
Pravilnika izrađuju županije i Grad Zagreb.
Operativni plan djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne
zaštite Republike Hrvatske izrađuje Državna uprava.
II. SADRŽAJ PROCJENE
Članak 3.
Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i
velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma (u daljnjem tekstu:
katastrofa i velikih nesreća), potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te
njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.
Članak 4.
Dijelovi Procjene su:
1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i
tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna
i kulturna dobra te okoliš,
2. posljedice po kritičnu infrastrukturu,
3. snage za zaštitu i spašavanje,
4. zaključne ocjene,
5. zemljovidi.
Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena,
temelj su prosuđivanja dijelova iz stavka 1. ovog članka i dio su priloga
Procjene.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz
Procjene, naslovljenom kao »zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima
prostornog uređenja«, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se
implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i
antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te
povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj
izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
1. Vrste, intenzitet i učinci te
moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih nesreća
Članak 5.
Moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike
nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:
1. prirodne,
2. tehničko-tehnološke,
3. ratna djelovanja i terorizam,
4. proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge
radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju
stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s
negativnim posljedicama po okoliš.
Članak 6.
Procjena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od prirodnih
katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i
posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:
1. Od poplava (hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koje
mogu biti uzrok poplava, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda, pregled
ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva, mjere zaštite u
urbanističkim planovima i građenju, hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led,
prosječna godišnja količina padalina, zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi
zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama, dimenzijama i
sl., procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina –
naseljenost, industrija, prometnice, lokacije kritične za formiranje ledenih
barijera u utjecaj na plovnost, statistički pokazatelji o najkritičnijim
mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i
sl.)
2. Od nastanka potresa (seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po
život ljudi i materijalna dobra, mjere zaštite u urbanističkim planovima i
građenju, ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni
građevni materijal te gustoću naseljenosti, učestalost, intenziteti i epicentri
potresa u zadnjih 100 godina, seizmološka karta za povratni period za razdoblje
50, 100, 200 i 500 godina, posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene,
javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti
građevina), posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na
gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr.
3. Od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju
ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko
nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica),
statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10
godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10
godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema
statistici za proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i
iskustveni pokazatelji učinaka, tuča statistički pokazatelji za posljednjih 10
godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog tuče u posljednjih 10
godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje tuča prema statistici u
proteklih 10 godina, specifikacija ugroženih područja i iskustveni pokazatelji
učinaka, snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno
funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe
električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske
pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa
specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini,
poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti – statistički
pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili
najugroženiji, broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovim
vrstama opasnosti, prema statističkim pokazateljima i iskustvu, područja
ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled
kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav, propusnost tla i
dr.), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
Pravne osobe iz članka 2. ovog Pravilnika u vlastitim procjenama razrađuju
moguće štetne utjecaje događaja iz stavka 1. ovog članka na sigurnost
postrojenja i mogućnosti njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s
negativnim posljedicama po okoliš i tehničko-tehnoloških nesreća.
Članak 7.
Procjena ugroženosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od
tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća temelji se na cjelovitoj
raščlambi potencijalnih opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i
kulturna dobra te okoliš s vlastitog područja kao i onih koje mogu doći sa
susjednih područja, i to:
1. Od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u
gospodarskim objektima (moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini
postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari,
o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i
maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i
zdravlje ljudi, životinja i cjelokupnog ekološkog sustava s pregledom tvrtki
koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prijevozom i prodajom opasnih i
štetnih tvari), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
2. Od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u
prometu – cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom (moguća opasnost
temelji se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih tvari u prometu te
ovisno o vrsti i gustoći prometa, odnosno o prometnim tokovima i čvorištima te
područjima kroz koja prolaze – naselja, poljoprivredne površine, rijeke,
jezera, more i slično, istjecanju opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne
ugroženosti – cjevovodi, prometnice koje prolaze kroz mjesta posebne
ugroženosti – pritom treba locirati vodocrpilišta, morske površine, potoke i
rijeke uz potencijalne gospodarske zagađivače i slično), mjere zaštite u
urbanističkim planovima i građenju.
3. Od proloma hidroakumulacijskih brana (moguća opasnost temelji se na
potencijalima hidroakumulacijskih jezera, odnosno na njihovom smještaju zbog
kojeg bi uslijed proloma brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo
stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodnog vala), mjere zaštite
u urbanističkim planovima i građenju.
4. Od nuklearnih i radioloških nesreća (izrađuje se isključivo na državnoj
razini, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planiraju
provođenje obveza iz državnih planova i programa u ovom području).
5. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti (moguće posljedice temelje se na
procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i
drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja
predstavljaju osnovne nositelje koji su, u okviru redovnih djelatnosti,
nadležni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti),
mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
Članak 8.
Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju
strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje
izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u
obzir definiranu strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje
u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom
tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma.
2. Posljedice po kritičnu
infrastrukturu
Članak 9.
Kod procjenjivanja vrste, intenziteta i učinaka te mogućih posljedica
djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća,
potrebno je identificirati i locirati objekte kritične infrastrukture te
procijeniti moguće štetne posljedice svake katastrofe i velike nesreće na
obavljanje njihove djelatnosti i posljedica prekida obavljanja djelatnosti po
korisnike, i to osobito u područjima:
1. proizvodnje i distribucije električne energije,
2. opskrbe vodom,
3. prehrane (proizvodnja, skladištenje i distribucija),
4. proizvodnje, skladištenja, prerade, rukovanja, prijevoza, skupljanja i
drugih radnji s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju
stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s
negativnim posljedicama po okoliš,
5. javnog zdravstva,
6. energetike (prirodni plin, nafta),
7. telekomunikacija,
8. prometa,
9. financijskih usluga,
10. znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti.
3. Snage za zaštitu i spašavanje
Članak 10.
U Procjeni je potrebno utvrditi:
1. Postojeće kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se
zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih
snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno
raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju
nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području za
koje se Procjena izrađuje i donosi.
2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj
nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih
personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i
spašavanje.
4. Zaključne ocjene
Članak 11.
Zaključne ocjene donose se za svaku mjeru zaštite i spašavanja iz članka 21.
ovog Pravilnika u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i spašavanje te
procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama
katastrofa i velikih nesreća.
Ocjene iz stavka 1. ovog članka su temelj za utvrđivanje strukture i veličine
operativnih snaga zaštite i spašavanja, njihovo obučavanje i osposobljavanje,
utvrđivanje potrebnih materijalnih resursa, utvrđivanje prioriteta i smjernica
razvoja, o čemu se načelno iznose pravci, odgovornost i dinamika u
ostvarivanju, dokumenti kojima će se ova pitanja definirati te način praćenja
ostvarivanje priprema za zaštitu i spašavanje.
Ocjene iz stavka 1. koriste se i za planiranje razvoja i uporabe operativnih
snaga koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, što je
predmet naknadnih dogovora između pravnih osoba i jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
5. Zemljovidi
Članak 12.
Podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima,
prema mogućnosti u digitaliziranim, u mjerilu 1:250 000
za područje Republike Hrvatske, 1:50 000 ili 1:25 000 za područje županije,
prostornim planovima 1:25 000 i 1:5000 za područje grada i općine, ovisno o
veličini područja te o vrsti i opsegu opasnosti.
Zemljovidi iz stavka 1. ovog članka sastavni su dio Procjene.
6. Položaj i karakteristike
područja
Članak 13.
U opisu položaja i karakteristika područja, u prilogu Procjene, raščlanjuje
se sljedeće:
1. Područje odgovornosti nositelja planiranja te posebno:
– ukupna površina područja (ako je riječ o županiji, uz ukupnu površinu navodi
se i broj gradova i općina),
– rijeke, jezera, dužina obale mora,
– otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina),
– planinski masivi,
– ostale geografsko-klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki,
pedološki i meteorološki pokazatelji), kao i tehnološke karakteristike
postrojenja.
2. Stanovništvo:
– broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika,
– dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više
godina),
– pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za
evakuiranje,
– gustoća naseljenosti po jedinici površine.
3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš:
– kulturna dobra,
– nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine,
– vodoopskrbni objekti,
– zone poljoprivredne proizvodnje,
– broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata,
– stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti
ugrožen velik broj ljudi,
– razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja,
– skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje,
– kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane),
– zdravstveni kapaciteti (javni i privatni).
4. Prometno – tehnološka infrastruktura:
– prometnice –cestovne, željezničke, te plovni putovi na unutarnjim vodama i
moru,
– zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za
domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta,
– mostovi, vijadukti i tuneli,
– dalekovodi i transformatorske stanice,
– energetski sustavi,
– telekomunikacijski sustavi,
– hidrotehnički sustavi,
– plinovodi, naftovodi i sl.
Sastavni dio priloga Procjene čine podaci iz prostornog plana jedince lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
Procjene pravnih osoba, operatera i vlasnika i korisnika objekata kritične
infrastrukture, sadrže adekvatno obrađene podatke iz stavka 1. ovog članka te
sve pokazatelje vezane uz karakteristike postrojenja i rezultate simulacija
mogućih posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg
mogućeg slučaja (tzv. »the worst-case«) s proračunom zona ugroženosti kao i
mogućih posljedica tehničko – tehnoloških nesreća na postrojenjima po ljude,
objekte i okoliš ili na funkcioniranje objekata kritične infrastrukture i
posljedica u tim slučajevima.
Članak 14.
Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna Procjena) izrađuje Državna
uprava.
Državna Procjena, uz uvod, sadrži cjelovite ocjene o ugrozama u suvremenim
uvjetima, svrhu i područja primjene, upravljačkim aktivnostima i nadležnostima
u katastrofama i velikim nesrećama, okvirni koncept ustrojavanja sustava
zaštite i spašavanja, planiranju – procjenama i potencijalima za odgovor na
rizike i posljedice, ulozi države, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija,
udruga građana i dobrovoljačkih organizacija, privatnog sektora i pojedinaca u
sustavu zaštite i spašavanja, privatno – javnom partnerstvu u zaštiti i
spašavanju, konceptu djelovanja (na temelju planova i po razinama ustrojavanja
i odgovornosti), održavanju i razvoju jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja
u Republici Hrvatskoj i drugim pitanjima od značaja za sustav zaštite i
spašavanja u cjelini.
Državnu Procjenu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Stožera zaštite i
spašavanja Republike Hrvatske.
Državna Procjena je javni dokument i objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Ostali nositelji izrade Procjene obvezni su Procjenu uskladiti s državnom
Procjenom.
III. PLANOVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Članak 15.
Planovi općine, grada, Grada Zagreba, županije i Republike Hrvatske sastoje
se od planova djelovanja po mjerama zaštite i spašavanja sa zadaćama svakog
nositelja, čijim ostvarivanjem se osigurava usklađeno djelovanje operativnih
snaga u aktivnostima zaštite i spašavanja na određenom području.
Planovi općine i grada, osim Grada Zagreba, pored dijelova utvrđenih stavkom 1.
ovog članka i člankom 17. ovog Pravilnika, sadrže i razradu operativnih mjera
zaštite i spašavanja na temelju vanjskog plana županije i Grada Zagreba.
Pravnim osobama, redovnim službama i djelatnostima koje su nositelji posebnih
zadaća u zaštiti i spašavanju za razradu dobivenih zadaća i usklađivanje
djelovanja s drugim operativnim snagama u sustavu zaštite i spašavanja
dostavljaju se izvodi iz Planova određene razine.
Članak 16.
Planovi se donose poradi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja
sustava zaštite i spašavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaća i
nadležnosti ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava, te
provođenja zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih
nesreća.
Sadržaj planova
Članak 17.
Planovi se sastoje od:
1. Upozoravanja,
2. Pripravnosti, mobilizacije (aktiviranja) i narastanja operativnih snaga,
3. Mjera zaštite i spašavanja.
Članak 18.
Planovi se, po mjerama zaštite i spašavanja, izrađuju za svaki događaj iz
Procjene koji može izazvati katastrofu i veliku nesreću te za opasnosti i
prijetnje iz članka 21. ovog Pravilnika.
Planovi su po karakteru operativni dokumenti koje za potrebe djelovanja sustava
zaštite i spašavanja upotrebljavaju stožeri zaštite i spašavanja Republike
Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
1. Upozoravanje
Članak 19.
Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije,
operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje
poslove, sigurnosno – obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su
prikupljanje i obrada informacije od značaja za zaštitu i spašavanje dio
redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava zaštite i spašavanja, dužni
su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem
međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku
nesreću, odmah po saznanju dostaviti Državnoj upravi.
Državna uprava informacije iz stavka 1. ovog članka koristi za poduzimanje
mjera iz svoje nadležnosti te provođenje standardnih operativnih postupaka.
Informacije iz stavka 1. ovog članka Državna uprava dostavlja čelnicima
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju kojih
informacija nalažu pripravnost operativnih snaga i poduzimaju druge mjere iz
Planova.
2. Pripravnost, mobilizacija
(aktiviranje) i narastanje operativnih snaga
Članak 20.
Dijelom Plana koji se odnosi na pripravnost, mobilizaciju (aktiviranje) i
narastanje operativnih snaga razrađuju se postupci pripravnosti, mobilizacijske
pripreme i mobilizacija stožera, pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti i
materijalno – tehničkih sredstava za zaštitu i spašavanje te njihovo sustavno
uključivanje u zaštitu i spašavanje.
Mobilizacija (aktiviranje) izrađuje se na temelju odredbi podzakonskog propisa
o pozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja
te sadrži:
– organizaciju mobilizacije (aktiviranja) pravnih osoba, redovnih službi i
djelatnosti, stožera, tijela i davaoca materijalno-tehničkih sredstava po
prioritetima,
– organizaciju popune operativnih snaga zaštite i spašavanja obveznicima i
osobnim i skupnim materijalno – tehničkim sredstvima, sukladno potrebama
obavljanja djelatnosti i zahtjevu iz Plana određene razine.
3. Mjere zaštite i spašavanja
Članak 21.
Mjerama zaštite i spašavanja razrađuje se postupanje u zaštiti i spašavanju
za sljedeće vrste opasnosti i prijetnji koje mogu izazvati katastrofe i velike
nesreće:
1. poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana,
2. potres,
3. opasnosti od prirodnih uzroka iz članka 6. stavak 1. točka 3. ovog
Pravilnika,
4. tehničko-tehnološke izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim
objektima u gospodarstvu i u prometu,
5. nuklearne i radiološke nesreće,
6. epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te
asanacija.
Mjere zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovog članka dio su Planova općina,
gradova, Grada Zagreba i županija, kojima se razrađuju djelovanja na
ublažavanju i otklanjanju posljedica, nadležnosti, zadaće, izvršitelji te
suradnja između operativnih snaga za svaku vrstu opasnosti koja može izazvati
katastrofu i veliku nesreću.
Sudjelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa,
Hrvatske zajednice tehničke kulture, drugih udruga, klubova i organizacija u
provođenju mjera zaštite i spašavanja u kojima sudjeluju kao operativne snage,
razrađuje se u Planovima na svim razinama.
Članak 22.
Zaštita i spašavanje od poplava i proloma hidroakumulacijskih brana, sadrži:
– organizaciju provođenja obveza iz Državnog plana obrane od poplava,
– organizaciju zaštite područja i naselja ugroženih poplavama i bujicama te
zona ugroženih poplavnim valovima uslijed proloma brana na hidroakumulacijama
ili iznenadnih prelijevanja, s mjerama spašavanja ugroženog stanovništva,
– organizaciju i pregled obveza u ojačavanju zaštitne infrastrukture i
provođenju drugih aktivnosti, s pregledom drugih pravnih osoba te službi (onih
koje nisu uključene planovima Hrvatskih voda) koje se uključuju u obranu od poplava
(zadaće nositeljima na području nadležnosti),
– zadaće snaga civilne zaštite za spašavanje iz vode,
– uporabu raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu od poplava,
– način zaštite ugroženih objekata kritične infrastrukture,
– organizaciju pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća zdravstvenim
ustanovama),
– organizaciju pružanja veterinarske pomoći (utvrđivanje zadaća veterinarskim
ustanovama),
– organizaciju provođenja evakuacije (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju zbrinjavanja s pregledom nositelja po kapacitetima i zadaćama
(razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju provođenja asanacije (utvrđivanje zadaća komunalnim i dr.
organizacijama),
– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (razrađuje se u
suglasnosti s policijom),
– troškove angažiranih pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju
određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja
radnih strojeva, druge opreme i ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.
Članak 23.
Zaštita i spašavanje od potresa, sadrži:
– organizaciju raščišćavanje ruševina i spašavanja zatrpanih, mogućnosti
provođenja ove mjere u odnosu na kapacitete pravnih osoba i redovnih službi
(utvrđivanje zadaća) s pregledom zadaća i nadležnosti bitnih za operativno
djelovanje stožera zaštite i spašavanja te svakog od nositelja u zaštiti i
spašavanju,
– zadaće snaga civilne zaštite za spašavanje iz ruševina, na svim razinama
(razrađuje se Planom CZ),
– organizacija uspostavljanja funkcija objekata kritične infrastrukture i
suradnja s nadležnim tvrtkama po ovom prioritetu u spašavanju,
– organizaciju gašenja požara (nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje),
– organizaciju reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija (pregled
prioritetnih korisnika – u suradnji s policijom),
– lokacije za odlaganje materijala (uskladiti s nadležnim tijelima na svakoj
razini planiranja),
– organizaciju pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (pregled
pravnih osoba i redovnih službi, bolničkih, polikliničkih i ambulantnih
kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta – opreme, ljekarni i dr., te utvrđivanje
zadaća),
– organizaciju pružanja veterinarske pomoći (pregled pravnih osoba i redovnih
službi, vet. ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta i snaga te
utvrđivanje zadaća),
– organizaciju zbrinjavanja (utvrđivanje zadaća ustanovama i organizacijama s
potrebnim kapacitetima) – razrađuje se Planom CZ,
– organizaciju evakuacije (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju humane asanacije i identifikacije poginulih (kapaciteti i mjesta
za čuvanje leševa, gotove i pričuvne snage za sahranjivanje, lokacije stalnih
ili privremenih ukapališta (groblja) i dr., te utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju higijensko-epidemiološke zaštite (utvrđuju se nositelji te
konstatira stanje izrađenosti i gotovosti njihovih operativnih planova i
sukladno njima razrađuju zadaće i postupci pričuvnih kapaciteta, posebno osobne
i uzajamne zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite),
– organizaciju osiguravanja hrane i vode za piće (utvrđivanje zadaća
nositeljima),
– organizaciju prihvata pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima),
– organizaciju asanacije terena (pregled mjera asanacije te pravnih osoba i
redovnih službi i djelatnosti i pričuvnih snaga s pregledom njihovih zadaća,
lokacijama za ukop životinjskih lešina, odlagalištima i drugim lokacijama te
utvrđivanje zadaća nositeljima),
– troškove angažiranih pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju
određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja
radnih strojeva, druge opreme ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.
Članak 24.
Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji
pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta, sadrži:
– organizaciju mjere zaštite i spašavanja od posljedica ekstremnih vremenskih
uvjeta (npr. suše, tuče, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena te
jakog vjetra, snježnih oborina i dr.),
– organizaciju obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni
postupak u suradnji sa centrom 112),
– organizaciju provođenja asanacije terena (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– pregled raspoloživih snaga i sredstava za otklanjanje posljedica od svih
vrsta opasnosti unutar ove mjere zaštite i spašavanja, s utvrđenim zadaćama,
– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog
zbrinjavanja (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju veterinarske pomoći (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju spašavanja iz ruševina (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizaciju zbrinjavanja (razrađuje se u Planu CZ),
– troškove angažiranja pravnih osoba i redovnih službi prema vrsti – nositelju
određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja
radnih strojeva, druge opreme i ljudstva prema zahtjevu odgovornih osoba iz
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državne uprave.
Članak 25.
Zaštita od tehničko tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u stacionarnim
objektima u gospodarstvu i u prometu, sadrži:
– obveze pravne osobe u kojoj je došlo do nesreće, pregled sposobnosti,
– pregled pravnih osoba, redovnih službi i drugih potrebnih kapaciteta za
provođenje aktivnosti na zaštiti od opasnosti ove vrste, s utvrđenim zadaćama,
– pregled raspoloživih sredstava i mogućih lokacija za dekontaminaciju
stanovništva, životinja i materijalnih dobara,
– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (uskladiti s
policijom),
– gašenje požara,
– organizaciju sklanjanja ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju evakuacije ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju zbrinjavanja ugroženog stanovništva (razrađuje se Planom CZ),
– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća
nositeljima),
– organizaciju veterinarske pomoći i animalne asanacije (utvrđivanje zadaća
nositeljima),
– organizaciju asanacije (utvrđivanje zadaća nositeljima),
– pregled prometnica po kojima je dozvoljen prijevoz opasnih tvari,
– popis morskih luka i luka na unutarnjim vodama u kojima se obavlja
ukrcaj/iskrcaj opasnih tvari,
– organizaciju i mogućnosti provođenja specifičnih i propisanih mjera za
ublaživanje posljedica od nesreće ili akcidenta,
– organizaciju osiguranja područja (fizička zaštita prostora, zabrana
kretanja/prometovanja do saniranja nastalih posljedica – u dogovoru s
policijom),
– organizaciju spašavanja materijalnih dobara (pravne osobe, redovne služe i
djelatnosti, obveze lokalnih zajednica, provođenje mjera osobne i uzajamne
zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite iz Plana CZ),
– nadležnosti u postupcima izrade zahtjeva za naknadu troškova angažiranja
pravnih osoba i redovnih službi za sudjelovanje u saniranju nastalih
posljedica.
Članak 26.
Zaštita i spašavanje od nuklearnih i radioloških nesreća, sadrži:
– organizaciju provođenja obveza iz Državnog plana i programa zaštite od
ionizirajućeg zračenja i Državnog plana i programa postupaka u slučaju
nuklearne nesreće,
– zadaće snaga civilne zaštite za RKBN zaštitu, na svim razinama (razrađuje se
Planom CZ),
– zadaće operativnih snaga i način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovnika o
opasnostima,
– lokacije i resursi za dekontaminaciju ljudi, životinja i materijalnih dobara,
– organizaciju upoznavanja građana o preventivnim mjerama, osobnoj i uzajamnoj
zaštiti, nastaloj opasnosti i o postupanju (pregled nositelja po zadaćama),
– organizaciju provođenja zaklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja (razrađuje se
Planom CZ),
– organizaciju i mogućnost pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća
nositeljima).
Članak 27.
Zaštita i spašavanje od epidemija i sanitarnih opasnosti, nesreća na
odlagalištima otpada te asanacija, sadrži:
– organizaciju preventivnih mjera za slučajeve epidemija, epizotija, biljnih
bolesti (dio su redovnih poslova nadležnih službi – higijensko-epidemiološke,
veterinarske i agrarne u provođenju kojih, pored njihovih resursa, sudjeluju
građani, vlasnici stoke i poljoprivrednici),
– organizaciju provođenja kurativnih mjera u slučajevima epidemija, epizotija i
biljnih bolesti za provođenje kojih su isključivo odgovorna tijela u sastavu
kojih djeluju nadležne s higijensko – epidemiološke, veterinarske i agrarne službe
(s utvrđenim zadaćama nositeljima),
– organizacija sudjelovanja – uključivanja dodatnih operativnih snaga i
nositelja u provođenje mjera naloženih od strane nadležnih službi, kao što su:
ograničenja ili zabrane kretanja životinja i prometa životinja, zabrana
održavanja stočnih sajmova i izložbi, zabrana ispaše, kupanja i napajanja
životinja na rijekama i potocima, zabrana klanja, dezinfekcije osoba koje su
bile u dodiru sa zaraženim životinjama, dezinsekcije i deratizacije prostora i
objekata za smještaj stoke i preradu i čuvanje bilja, zabrane uzgoja pojedinih
vrsta bilja za određeno vrijeme i na određenom području, zabrane stavljanja u
promet kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda te sterilizacije predmeta koji
su bili u dodiru sa uzročnikom zarazne bolesti, uništavanje zaraženog bilja i
dr. te utvrđivanje zadaća nositeljima),
– organizacija provođenja asanacije s pregledom pravnih osoba koje mogu
osigurati snage i sredstva za asanaciju (npr. komunalne za pokapanje
poginulih), pregledom medicinskih pravnih osoba s licencom za identifikaciju
leševa i koordinaciju aktivnosti na asanaciji, prikazom lokacija za pokop
poginulih, pregledom lokacija za prikupljanje i neškodljivo uklanjanje štetnih
i pokvarenih organskih tvari, popisom pravnih osoba koje obavljaju
detoksikaciju, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, pregledom pravnih
osoba, redovnih službi i djelatnosti koje se uključuju u provedbu asanacije na
razini lokalne i područne (regionalne) samouprave i dr. te utvrđivanje zadaća
nositeljima.
Članak 28.
Nositelji planiranja tijekom razrade pojedinih mjera zaštite i spašavanja iz
čl. 22. – 27. ovog Pravilnika koristiti će organizacijska i druga rješenja koja
se odnose na provođenje mjera civilne zaštite iz Plana CZ.
Temeljni plan za provođenje zaštite i spašavanja od poplava i proloma
hidroakumulacijskih brana na razini Republike Hrvatske je »Državni plan obrane
od poplava«. Pored mjera utvrđenih Državnim planom, planiranjem ove mjere
zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze drugih snaga i njihovo uvezivanje u
jedinstveni sustav obrane od poplava na određenom području.
Temeljni plan za postupanje u provođenju zaštite od tehničko tehnoloških
nesreća s opasnim tvarima u gospodarstvu i prometu je Program zaštite okoliša
koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju i donose po
posebnom propisu. Pored mjera utvrđenih tim Programom, ovom mjerom zaštite i
spašavanja razrađuju se obveze jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave u provedbi Zakona o prijevozu opasnih tvari, te suradnja inspekcija
zaštite okoliša i zaštite i spašavanja. Temeljni planovi za postupanje u
provođenju zaštite od tehničko tehnoloških nesreća s opasnim tvarima u prometu
su Plan intervencija u zaštiti okoliša, Plan intervencija kod iznenadnog
onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj i Državni plan zaštite voda. Pored
mjera utvrđenih navedenim planovima, ovom mjerom zaštite i spašavanja utvrđuju
se obveze drugih pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti te njihovo
uvezivanje u jedinstveni sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.
Nositelj postupanja zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća je Državni
zavod za nuklearnu sigurnost (na temelju Zakona o nuklearnoj sigurnosti). Na
temelju odredbi navedenog Zakona i međunarodnih konvencija (Konvencija o ranom
izvješćivanju o nuklearnoj nesreći, Konvenciji o pružanju pomoći u slučaju
nuklearne nesreće ili radijacijske opasnosti i Konvencije o nuklearnoj
sigurnosti) Državni zavod osigurava stručnu pomoć za provođenje Državnog plana
i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće, putem Tehničkog potpornog
centra (TPC). U ovom području djeluje i Državni zavod za zaštitu od zračenja
koji je nositelj izrade i provođenja Državnog plana i programa mjera zaštite od
ionizirajućeg zračenja, kao drugog temeljnog planskog dokumenta na razini
Republike Hrvatske.
Članak 29.
Grafički dio Plana na razini Republike Hrvatske izrađuje se u GIS-u,
digitaliziranim kartama i podlogama s korisničkim podacima o prostornim
sadržajima i sveukupnoj infrastrukturi i izvorima mogućih rizika koji se pod
nepovoljnim uvjetima mogu pretvoriti u katastrofu i veliku nesreću te se ujedno
mogu koristiti za izradu potrebnih analiza, simulacija i procjena kao i za
potrebe koordiniranja operativnih snaga zaštite i spašavanja tijekom njihove uporabe
u svim događajima koji se mogu smatrati katastrofom i velikom nesrećom.
Grafički dio Plana jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se,
osim na način iz stavka 1. ovog članka, izrađivati i na druge načine, a mora
sadržavati sljedeće podatke:
– prikaz magistralnih putova, željezničkih pruga i vodotoka na kojima se
obavlja prijevoz opasnih tvari,
– mreže prometne, energetske, vodoopskrbne, kanalizacijske, telekomunikacijske
i dr. infrastrukture,
– prikaz potencijalnih izvora rizika za nastanak katastrofe i velike nesreće,
– razmještaj operativnih snaga, skladišta ili lokacija opreme za zaštitu i
spašavanje, s kapacitetima,
– oznake pristupnih putova za intervenciju, prvenstvenih i alternativnih,
– mjesta zdravstvenog zbrinjavanja povrijeđenih i bolesnih osoba,
– mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, životinja i materijalnih
dobara, redovita i pričuvna,
– objekte za sklanjanje,
– pravce s kapacitetima za evakuaciju,
– lokacije za zbrinjavanje,
– lokacije objekata kritične infrastrukture, postrojenja u kojima se manipulira
s opasnim tvarima, proizvodnih i skladišnih kapaciteta,
– mjesta za ukop poginulih ljudi, mjesta ukopa uginulih životinja i odlagališta
namirnica nepodobnih za konzumaciju,
– ostale podatke bitne za postupanje po Planovima, koordinaciju operativnih
snaga i rad čelnika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
i stožera zaštite i spašavanja.
Članak 30.
Pored mjera zaštite i spašavanja iz članka 21. ovog Pravilnika razrađivat će
se i djelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju
nastanka velikih požara urbanog i otvorenog prostora, i to posebno po
pitanjima:
– provođenja evakuacije ugroženih (sukladno procjeni vatrogasnog zapovjednika)
i
– zbrinjavanja evakuiranih (sukladno Planu CZ).
Planiranje i sudjelovanje vatrogasnih snaga (javnih vatrogasnih postrojbi i
dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi) u provođenju mjera zaštite i spašavanja
načelno se planira Planovima općina, gradova, Grada Zagreba i županija, a u
potpunosti razrađuje posebnim planovima sukladno posebnim propisima i
standardnim operativnim postupcima operativnih snaga u katastrofama i velikim
nesrećama.
Planiranje i sudjelovanje intervencijskih snaga i snaga pod ugovorom provodi i
organizira Državna uprava.
IV. OPERATIVNI PLAN
Članak 31.
Operativni plan izrađuju pravne osobe iz članka 2. stavka 5. ovog Pravilnika
u svezi s člankom 22. stavka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, a sastoji se od:
a) priprema za postupanje po informacijama upozorenja,
b) razrade provođenja zadaće iz Plana određene razine, utvrđivanja odgovornih
osoba i ostvarivanja komunikacije sa stožerom zaštite i spašavanja odgovarajuće
razine,
c) kratkih uputa odgovornim osobama o angažiranju vlastitih kapaciteta kao i
načinu ostvarivanja suradnje stožerom zaštite i spašavanja i drugim sudionicima
u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja.
Operativni plan izrađuje se na temelju vlastite Procjene (za operativne planove
pravnih osoba koje u vlasništvu imaju objekte kritične infrastrukture) i izvoda
iz Planova općina, gradova, Grada Zagreba i županija kojima se utvrđuju zadaće
u zaštiti i spašavanju.
Plan iz stavka 1. ovog članka je kratak i pregledan dokument izrađen u
odgovarajućim tabličnim pregledima s podacima za operativne potrebe provođenja
zadaća iz stavka 1. ovog članka i obveza iz Zakona o zaštiti i spašavanju.
Članak 32.
Unutarnji plan operatera iz članka 2. stavka 6. ovog Pravilnika, pored
dijelova koje propisuje nadležno središnje tijelo državne uprave za zaštitu
okoliša, sadrži i sljedeće: način sudjelovanja u zaštiti i spašavanju na razini
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučajevima kada se
posljedice nesreće na postrojenju prošire izvan poslovnog prostora operatera, s
pregledom vlastitih snaga i sredstava za ostvarivanje vanjskog plana.
V. PLAN CIVILNE ZAŠTITE
Članak 33.
Plan CZ je dio Plana jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
koji se sastoji od ustroja civilne zaštite, popune obveznicima i materijalno –
tehničkim sredstvima i mobilizacije, a sadrži i sljedeće mjere civilne zaštite:
a) Mjera sklanjanja sadrži:
– pregled skloništa po vrsti i kapacitetu,
– preglede podrumskih i drugih objekata pogodnih za sklanjanje (osim u velikim
gradovima u kojima te podatke nije moguće detaljno iskazati),
– lokacije skloništa,
– naputak o organizaciji sklanjanja i boravka u skloništu,
– organizacija sklanjanja (uloge voditelja skloništa, povjerenika civilne
zaštite, postrojbi civilne zaštite, zapovjedništava CZ i dr. po jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave);
b) Mjera evakuacije sadrži:
– pregled kapaciteta i standardnih operativnih postupaka,
– organizacija i operativne snage za provođenje ove mjere,
– pregled osoba koje podliježu evakuaciji po kategorijama (djeca, stari i
nemoćni) i broju,
– pregled mjesta prikupljanja i prihvata,
– pregled pravaca i prometnica za evakuaciju,
– zdravstveno i druga osiguranja,
– pregled prometnih sredstava po vrsti i kapacitetu, tko ih osigurava, pregled
lokacija zdravstvenih ustanova, škola, domova,
– organizaciju veterinarske evakuacije – evakuacija životinja i namirnica
životinjskog porijekla s pregledom farmi i kapacitetima, pregledom pravnih
osoba koje posjeduju objekte ili pričuvne objekte sa stočnom hranom te lokacije
istih, pregledom vlasnika prijevoznih sredstava za evakuaciju životinja,
pregledom snaga civilne zaštite koje se mogu uključiti u provedbu ove mjere na
razini lokalne samouprave i dr.
c) Mjera zbrinjavanja sadrži:
– pregled nositelja, kapaciteta, zadaća po nositeljima i standardnih
operativnih postupaka,
– organizacija i operativne snage za provođenje ove mjere,
– prikaz mjesta i lokacija prihvata s odgovarajućim pregledima,
– pregled lokacija za podizanje šatorskih i drugih privremenih naselja,
kapacitet i sadržaji,
– pregled lokacija, vrsta i kapaciteta za smještaj u čvrstim objektima,
– mogućnosti smještaja u objektima privatnih osoba, postupak smještaja,
– zadaće ekipa za prihvat i zbrinjavanje,
– izvori i organizacija osiguranja prehrane, vode za piće i sanitarnih potreba,
– organizacija pružanja prve medicinske, socijalne pomoći i psihološke pomoći
(zadaće po nositeljima),
– pregled humanitarnih i drugih organizacija koje pomažu u zbrinjavanju i
njihove zadaće,
– veterinarsko zbrinjavanje – pregled pravnih osoba za preradu mesa, klaonica,
skladišta, hladnjača i njihove zadaće i dr.
VI. VANJSKI PLAN
Članak 34.
Vanjski plan dio je Plana županije i Grada Zagreba i izrađuje se za potrebe
provođenja mjera zaštite i spašavanja u odnosu na svako postrojenje ili za
skupinu postrojenja (zbog mogućnosti nastajanja domino efekta) za koje je
operater, sukladno posebnom propisu, dužan dostaviti informacije središnjem
tijelu nadležnom za zaštitu i spašavanje.
Pored tijela iz stavka 1. ovog članka, operater je informacije dužan dostaviti
i županijama i Gradu Zagrebu.
Informacije iz stavka 1. ovog članka, pored unutarnjeg plana, okvirno sadrže i
sljedeće: popis svih opasnosti, uključujući i opasne tvari iz Priloga Seveso II
Direktive EU, maksimalno očekivanu količinu opasnih tvari, opis lokacije i
okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjenu mogućih uzroka i opasnosti
od izvanrednog događaja; preventivne mjere za sprječavanje izvanrednih
događaja, uključujući obvezno izvješćivanje te tel. brojeve, adrese odgovornih
osoba i stručnih djelatnika u provedbi prioritetnih mjera; procjenu posljedica
od izvanrednog događaja, uključujući i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv.
»the Worst-case«) sa štetnim posljedicama po ljude i negativnim posljedicama po
okoliš kao i proračun zona ugroženosti; ustroj i provedbu mjera u slučaju
izvanrednog događaja; sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba na temelju
ugovora i provedbi intervencije; način zbrinjavanja opasnih tvari i sanacija
okoliša; program osposobljavanja za primjenu plana intervencija; program
održavanja vježbi; informiranje javnosti o posljedicama i slučajevima
onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora operatera;
priloge – odluke o usvajanju i reviziji unutarnjih planova, proračune
posljedica i provođenja mjera, adresare, procedure, veze s drugim planovima te
sheme i tabele.
Vanjski plan za sprječavanje katastrofa i velikih nesreća koje uključuju opasne
tvari koje mogu izazvati posljedice za život i zdravlje ljudi i okoliša,
izrađuje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, na temelju
propisanog sadržaja iz Zakona o zaštiti okoliša i SEVESO II Direktive EU, uz
primjenu dijela operativnih i organizacijskih rješenja iz Plana županije, te uz
stručnu pomoć Državne uprave.
VII. OPERATIVNI PLAN DJELOVANJA
INTERVENTNIH SPECIJALISTIČKIH POSTROJBI CIVILNE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 35.
Operativni plan djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne
zaštite Republike Hrvatske dio je Plana Republike Hrvatske i izrađuje ga
Državna uprava.
Dokument iz stavka 1. ovog članka sadrži:
– osobni i materijalni ustroj postrojbi,
– strukturu, sastav i veličinu postrojbi,
– popunu, zapovijedanje, osposobljavanje, uvježbavanje, opremanje, mobilizaciju
i djelovanje,
– vrijeme operativne gotovosti dijelova postrojbi i postrojbi u cijelosti,
– suradnju s drugim operativnim snagama zaštite i spašavanja,
– djelovanje postrojbi u Republici Hrvatskoj,
– djelovanje postrojbi izvan granica Republike Hrvatske,
– mobilnost i veze,
– osiguravanje materijalnih potreba tijekom djelovanja postrojbi,
– pomoćne dokumente, mape, informatičke programe.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
Državna uprava neće dati suglasnost i može tražiti ispunjavanje dodatnih
uvjeta za dokumente prostornog uređenja koji nisu, sukladno propisima i
parametrima iz Procjena i »izvatku« iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika,
usklađeni između planiranih sadržaja u prostoru i propisanih preventivnih mjera
zaštite, a posebice za građevine nizvodno od akumulacija u zahvatu poplavnog
vala, na vodozaštitnim područjima, na klizištima, unutar zaštitnih zona od
odlagališta otpada, lokacija građevina pravnih osoba koje manipuliraju opasnim
tvarima, skladišta eksplozivnih sredstava, energetskih objekata, zaštitne
infrastrukture obrane od poplava i u drugim slučajevima kada bi, sukladno
Procjeni, sigurnost ljudi imovine i okoliša u pojedinim dijelovima prostora
mogla biti ugrožena zbog identificiranih prirodnih i antropogenih opasnosti.
Članak 37.
Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na sadržaj Planova, Operativnih
planova, Planova CZ, vanjskih planova i Operativnog plana djelovanja
interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske,
također se primjenjuju i kod uporabe operativnih snaga zaštite i spašavanja u
otklanjanju posljedica od ratnih djelovanja i većih posljedica od terorizma na
svim razinama za koje se donose.
Članak 38.
Nositelji izrade Planova, Operativnih planova, Planova CZ, vanjskih planova
i Operativnog plana djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne
zaštite Republike Hrvatske dužni su kontinuirano, sukladno promjenama u
Procjeni ili metodološkim promjenama, provoditi njihovo usklađivanje.
Članak 39.
Nositelji izrade Planova, Operativnih planova, Planova CZ i Operativnog
plana djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite
Republike Hrvatske dužni su Procjene i planove uskladiti s odredbama ovoga
Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Nositelj izrade Procjene na razini Republike Hrvatske dužan je Procjenu
izraditi u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Nositelj izrade vanjskog plana dužan ga je izraditi u roku od 6 mjeseci od
zaprimanja svih potrebnih informacija za njegovu izradu.
Članak 40.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o metodologiji
za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (»Narodne
novine«, br. 20/06).
Članak 41.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 011-02/07-04/39
Urbroj: 543-01-09-01-08-10
Zagreb, 28. ožujka 2008.
Ravnatelj
Đuro Poldrugač, v. r.