Na temelju
članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96,
94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 116/08) ministar gospodarstva, rada i
poduzetništva donosi
PRAVILNIK
O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA
ZBOG IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU
(NN, br. 155/08)
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Svrha
1) Ovaj
pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve glede sigurnosti i zdravlja radnika pred
rizicima po njihovo zdravlje i sigurnost, uključujući i sprječavanje takvih
rizika koje proizlaze ili bi mogle proizaći iz izloženosti biološkim agensima
pri radu.
2) Ovaj
pravilnik se ne primjenjuje za poslove, pri kojima su prisutni genetski
modificirani organizmi osim u slučaju da odredbe ovog Pravilnika propisuju višu
razinu zaštite na radu.
Članak 2.
Definicije pojmova
U ovom
Pravilniku korišteni pojmovi imaju sljedeće značenje:
(a)
»biološki agensi« označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili
genetski modificirani, stanične kulture i čovječji endoparaziti, koji su u
mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje, a koji su
razvrstani u četiri skupine s obzirom na razinu rizika od zaraze;
(b)
»mikroorganizam« označava mikrobiološki stanični ili nestanični entitet, koji
je sposoban razmnožavati se ili prenositi genetski materijal;
(c)
»stanična kultura« označava rast stanica in vitro, dobivenih iz višestaničnih
organizama.
»Biološki
agensi« razvrstani su u četiri rizične skupine s obzirom na njihovu razinu
rizika od zaraze:
1. biološki
agens iz skupine 1 je onaj za kojeg nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod
ljudi;
2. biološki
agens iz skupine 2 je onaj koji može uzrokovati bolest kod ljudi i mogao bi
biti opasan po radnike; nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu; obično je
na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje;
3. biološki
agens iz skupine 3 je onaj koji može uzrokovati tešku bolest kod ljudi i
predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati rizik za širenje u
okolinu, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje;
4. biološki
agens iz skupine 4 je onaj koji uzrokuje tešku bolest kod ljudi i predstavlja
ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati veliki rizik za širenje u
okolinu, a obično na raspolaganju nema djelotvorne profilakse ili liječenja.
Članak 3.
Područje primjene –
Određivanje i procjenjivanje rizika
1) Ovaj
pravilnik odnosi se na aktivnosti u kojima su radnici izloženi ili bi mogli
biti izloženi biološkim agensima zbog svoga posla.
2) Pri bilo
kojoj aktivnosti koja vjerojatno uključuje rizik od izlaganja biološkim
agensima, potrebno je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene
opasnosti utvrditi prirodu, stupanj i trajanje izloženosti radnika, kako bi se
omogućila procjena bilo kakvog rizika po njihovo zdravlje ili sigurnost te
određivanje potrebnih mjera.
Pri
aktivnostima, koje uključuju izloženost više skupina bioloških agensa, rizik se
procjenjuje na temelju opasnosti koju predstavljaju svi prisutni opasni
biološki agensi.
Ovu
procjenu treba redovito obnavljati, a posebice u svakom slučaju kada se pojavi
bilo kakva promjena uvjeta koji bi mogli utjecati na izloženost radnika
biološkim agensima.
Poslodavac
mora nadležnim tijelima na njihov zahtjev dati na uvid informacije korištene
pri izradi te procjene.
3) Procjena
iz stavka 2. mora se provesti na temelju svih raspoloživih informacija,
uključujući:
(a)
klasifikaciju bioloških agensa koji su opasni po zdravlje ljudi ili bi to mogli
biti, prema članku 17;
(b)
preporuke nadležnog tijela koje navode da biološki agens treba nadzirati radi
zaštite zdravlja radnika, kada su takvom biološkom agensu zbog svoga posla
izloženi ili bi to mogli biti;
(c)
informacije o bolestima od kojih radnici zbog svoga posla mogu oboljeti;
(d) moguće
alergijske ili toksične učinke zbog rada radnika;
(e)
upoznatost sa bolešću za koju je utvrđeno da je radnik ima, i koja je
neposredno povezana s njegovim poslom.
Članak 4.
Primjena određenih
članaka u vezi s procjenom rizika
1) Ako
nalazi procjene iz članka 3. pokažu da se radi o izloženosti i/ili mogućoj
izloženosti biološkom agensu iz skupine 1. bez utvrđenog zdravstvenog rizika po
radnike, ne primjenjuju se članci od 5. do 17.
Međutim
treba primjenjivati točku 1. Priloga VI.
2) Ako
nalazi procjene iz članka 3 pokažu, da aktivnost ne uključuje obvezan rad s
biološkim agensom ili njegove uporabe, no njena posljedica može biti izloženost
radnika biološkom agensu, kao tijekom aktivnosti s nepotpunog popisa u Prilogu
I, članci 5, 7, 8, 10, 11, 12, 13 i 14. se primjenjuju, osim ako nalazi procjene
iz članka 3 pokažu da to nije potrebno.
OBVEZE POSLODAVACA
Članak 5.
Zamjena
Ako priroda
aktivnosti to dopušta, poslodavac mora izbjegavati uporabu štetnog biološkog
agensa, tako da ga nadomjesti biološkim agensom, koji pod uvjetima njegove
uporabe i prema trenutnim saznanjima nije opasan odnosno manje je opasan po
zdravlje radnika.
Članak 6.
Smanjenje rizika
1) Kada
nalazi procjene iz članka 3. ukažu na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika,
njihova izloženost mora se spriječiti.
2) Kada to
tehnički nije izvedivo, uzimajući u obzir aktivnosti i procjenu rizika iz
članka 3., rizik izloženosti treba smanjiti na tako nisku razinu kolika je
potrebna za primjerenu zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika, posebice
sljedećim mjerama, koje treba primjenjivati u svjetlu nalaza procjene iz članka
3:
(a)
smanjivanjem na što manju mjeru broja radnika koji su izloženi ili bi to mogli
biti biološkim agensima kao i trajanje njihovog izlaganja;
(b)
osmišljavanjem radnih postupaka i mjera kontrole, koji sprječavaju ispuštanje
bioloških agensa u radni prostor ili ga smanjuju na najmanju moguću mjeru;
(c) skupnim
mjerama zaštite i/ili, tamo gdje izloženost nije moguće izbjeći na drugi način,
pojedinačnim mjerama zaštite;
(d)
higijenskim mjerama, koje su u skladu s ciljem sprječavanja ili smanjivanja
nenamjernog prijenosa ili ispuštanja biološkog agensa s mjesta rada;
(e)
primjenom znaka za biološku opasnost, prikazanog u Prilogu II, te drugih
odgovarajućih znakova upozorenja;
(f) izradom
planova kako postupati kod nesreća koje uključuju biološke agense;
(g)
ispitivanjem, tamo gdje je to potrebno i tehnički izvedivo, moguće prisutnosti
bioloških agensa korištenih pri radu izvan primarne fizičke izolacije;
(h)
sredstvima sigurnog sakupljanja, skladištenja i odlaganje otpada od strane
radnika, uključujući i primjenu sigurnih i raspoznatljivih posuda, nakon
odgovarajuće obrade otpada tamo gdje je potrebna;
(i)
propisivanjem mjera za sigurno rukovanje i prijenos bioloških agensa unutar
mjesta rada.
(j)
cijepljenje i zaštita lijekovima.
Članak 7.
Informacije za nadležna
tijela
1) Kada
nalazi procjene iz članka 3. ukažu na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika,
poslodavci moraju nadležnim tijelima inspekcije na zahtjev dati na uvid
informacije o:
(a)
nalazima procjene;
(b)
aktivnostima pri kojima su radnici bili ili bi mogli biti izloženi biološkim
agensima;
(c) broju
izloženih radnika;
(d) imenu i
kvalifikacijama stručnjaka za zaštitu na radu;
(e)
poduzetim sigurnosnim i preventivnim mjerama, uključujući i radne postupke i
metode;
(f) planu
za hitne slučajeve za zaštitu radnika od izlaganja biološkim agensima 3. ili 4.
skupine, koji bi mogao nastati nestankom fizičkih ograničenja.
2)
Poslodavci moraju odmah izvijestiti nadležna tijela o svakoj nesreći ili
incidentu koji bi za posljedicu mogao imati ispuštanje biološkog agensa i
uzrokovati težu zarazu i/ili bolest kod ljudi.
3) U
slučaju gašenja požara evidencija iz članka 11. i zdravstvena evidencija iz
članka 14. moraju se dati na raspolaganje nadležnim tijelima.
4) Ukoliko
poslodavac prestane s obavljanjem djelatnosti mora nadležnom tijelu predati
evidenciju iz članka 11. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
Higijena i posebna
pravila zaštite na radu
1)
Poslodavci imaju obvezu, pri svim aktivnostima kod kojih postoji rizik po
zdravlje ili sigurnost radnika zbog rada s biološkim agensima, poduzeti
odgovarajuće mjere koje jamče da:
(a) radnici
ne jedu ili piju u radnim prostorima u kojima postoji rizik kontaminacije
biološkim agensima;
(b) su
radnici opskrbljeni primjerenom zaštitnom odjećom ili drugom primjerenom
posebnom odjećom;
(c) radnici
imaju na raspolaganju primjerene i zadovoljavajuće kupaoničke i toaletne
prostore, koji mogu sadržavati i tekućinu za ispiranje očiju i/ili antiseptike
za kožu;
(d) se sva
potrebna zaštitna oprema:
– pravilno
čuva na točno određenom mjestu,
–
pregledava i čisti, ako je to moguće prije svake primjene, a u svakom slučaju
nakon nje,
– utvrđene
nedostatke otklanja ili zamjenjuje prije ponovne primjene;
(e) su
detaljno određeni postupci za uzimanje, rukovanje i obradu uzoraka čovječjeg
ili životinjskog podrijetla.
2) Radnu
odjeću i zaštitnu opremu, uključujući i zaštitnu odjeću iz stavka 1, koja bi
mogla biti kontaminirana biološkim agensima, treba pri odlasku iz prostora rada
svući i prije poduzimanja mjera iz drugog podstavka odvojiti od ostale odjeće.
Poslodavac
mora osigurati da se takva odjeća i zaštitna oprema dekontaminira i očisti ili
ako je potrebno uništi.
3) Troškovi
mjera iz stavaka 1. i 2. snosi poslodavac.
Članak 9.
Informiranje i
osposobljavanje radnika
1)
Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da radnici i/ili
svi njihovi predstavnici u poduzeću ili ustanovi budu dostatno i primjereno
osposobljeni, na temelju svih dostupnih podataka, posebice u obliku informacija
i uputa koje se tiču:
(a) mogućeg
zdravstvenog rizika;
(b)
sigurnosnih mjera kako bi se spriječila izloženost;
(c)
higijenskih zahtjeva;
(d) nošenja
i uporabe zaštitne opreme i odjeće;
(e) koraka
koje radnici moraju poduzeti u slučajevima incidenata, te za njihovo
sprječavanje.
2)
Osposobljavanje se:
(a) obavlja
na početku rada koji uključuje doticaj s biološkim agensima,
(b)
prilagođava tako da se uzmu u obzir novi ili izmijenjeni rizici, te
(c) po
potrebi periodično ponavlja.
Članak 10.
Obavještavanje radnika u
pojedinim slučajevima
1)
Poslodavci moraju osigurati pismene upute na mjestu rada, te ako je primjereno
istaknuti obavijesti, koje moraju barem sadržavati postupak koji treba
slijediti u slučaju:
(a)
ozbiljne nesreće ili incidenta u vezi s rukovanjem biološkim agensom;
(b)
rukovanja biološkim agensom iz skupine 4.
2) Radnici
o svakoj nesreći ili incidentu koji uključuje rukovanje biološkim agensom odmah
moraju izvijestiti odgovornu osobu ili stručnjaka za zaštitu na radu.
3) Poslodavci
moraju odmah izvijestiti radnike i/ili sve povjerenike radnika za zaštitu na
radu o svakoj nesreći ili incidentu koji bi za posljedicu mogao imati
ispuštanje biološkog agensa, te uzrokovati težu zarazu i/ili bolest kod ljudi.
Osim toga,
kada se desi ozbiljna nesreća ili incident poslodavci moraju što je prije
moguće izvijestiti radnike i/ili sve povjerenike radnika za zaštitu na radu u
poduzeću ili ustanovi o njegovim uzrocima i mjerama koje su poduzete ili ih
treba poduzeti za popravljanje stanja.
4) Svaki
radnik mora imati pristup onim podacima iz evidencije iz članka 11. koje se na
njega osobno odnose.
5) Radnici
i/ili svi povjerenici radnika za zaštitu na radu u poduzeću ili ustanovi moraju
imati pristup skupnim podacima vezano za zdravstveno stanje izloženih radnika.
6)
Poslodavci radnicima i/ili njihovim povjerenicima za zaštitu na radu na njihov
zahtjev moraju dati na uvid podatke iz članka 7.
Članak 11.
Evidencija izloženih
radnika
1)
Poslodavci moraju voditi evidenciju radnika izloženih biološkim agensima
skupine 3. i/ili 4, u kojem se navodi vrsta posla koji se obavlja i kad god je
to moguće biološki agens kojemu su bili izloženi te evidenciju izlaganja,
nesreća i incidenata, ako ih je bilo.
2)
Evidencija iz stavka 1. mora se čuvati najmanje 10 godina po završetku
izloženosti.
U slučaju
izlaganja koje za posljedicu mogu imati zaraze:
(a)
biološkim agensima za koje je poznato da mogu prouzročiti dugotrajnu ili
latentnu zarazu;
(b) koje
prema postojećim saznanjima nije moguće dijagnosticirati dok se bolest mnogo
godina kasnije ne razvije;
(c) koje
imaju posebno dugo razdoblje inkubacije prije no što se bolest razvije;
(d) koje
uzrokuju bolesti, koje se unatoč liječenju ponovo javljaju u više navrata
tijekom duljeg razdoblja, ili pak
(e) koje mogu
ostaviti ozbiljne dugotrajne zdravstvene posljedice,
evidencija
se mora čuvati 40 godina po završetku posljednjeg poznatog izlaganja.
3)
Poslodavac mora omogućiti ovlaštenom specijalisti medicine rada te nadležnom
tijelu inspekcije uvid u evidenciji iz stavka 1.
Članak 12.
Savjetovanje s radnicima
i njihovo sudjelovanje
Savjetovanje
s radnicima i njihovo sudjelovanje, i/ili njihovih povjerenika za zaštitu na
radu, u vezi s pitanjima koje uređuje ovaj pravilnik obavlja se u skladu s
odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Članak 13.
Obavještavanje nadležnih
tijela
1) O prvoj
uporabi bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. moraju se prethodno izvijestiti
nadležna tijela inspekcije i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na
radu:
Obavijest
se mora poslati najmanje 30 dana prije početka rada.
Uz
pridržavanje stavka 2, prethodna obavijest mora se poslati i o prvoj uporabi
svakog sljedećeg biološkog agensa skupine 4. i svakog sljedećeg novog biološkog
agensa skupine 3. kada poslodavac sam privremeno klasificira taj biološki
agens.
2)
Laboratoriji koji vrše dijagnostičke usluge u vezi s biološkim agensima skupine
4. obavezni su dati samo početnu obavijest o svojoj namjeri.
3) U bilo
kojem slučaju kada se dogode značajnije promjene postupaka i/ili procedura od važnosti
za sigurnost ili zdravlje na radu zbog kojih je prethodna obavijest zastarjela,
mora se poslati nova obavijest.
4)
Obavijest iz stavaka 1, 2 i 3 mora uključivati:
(a) ime i
adresu tvrtke i/ili ustanove;
(b) ime i
kvalifikacije stručnjaka zaštite na radu;
(c) nalaze
procjene iz članka 3;
(d) vrstu
biološkog agensa;
(e)
predviđene mjere zaštite i preventivne mjere.
OSTALE ODREDBE
Članak 14.
Zdravstveni nadzor
1) U skladu
s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu poslodavac mora
svakom radniku za kojeg su nalazi procjene iz članka 3. pokazali rizik po
zdravlje i sigurnost, ako je to primjereno, osigurati preventivne zdravstvene
preglede radnika koji rade s biološkim agensima prije početka rada na dotičnom
mjestu rada te u redovnim razmacima za vrijeme obavljanja posla na tom mjestu
rada te izravno omogućiti provođenje individualnih i skupnih higijenskih mjera
mjestu rada.
2) U
procjeni opasnosti iz članka 3. treba navesti radnike za koje bi mogle potrebne
posebne mjere zaštite.
Kada je to
potrebno, radnicima, koji još nisu imuni na biološki agens kojem su izloženi
ili za to postoji vjerojatnost, moraju se osigurati učinkovita cjepiva.
Kada
poslodavci osiguravaju cjepivo, trebaju poštivati preporučeni kodeks djelovanja
za cijepljenje iz Priloga VII.
Ako se
utvrdi da neki radnik ima zarazu i/ili bolest za koju se sumnja da je
posljedica izloženosti, ovlašteni specijalist medicine rada ili tijelo
ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika moraju uputiti na zdravstveni pregled i
druge radnike koji su bili izloženi na sličan način. U tom se slučaju mora
ponoviti procjena rizika od izlaganja u skladu s člankom 3.
3) Kada se
provodi zdravstveni nadzor, osobna zdravstvena evidencija mora se čuvati najmanje
10 godina po završetku izloženosti.
U posebnim
slučajevima iz stavka 2. podstavka 2 članka 11. osobna zdravstvena evidencija
mora se čuvati 40 godina po završetku posljednjeg poznatog izlaganja.
4) nadležni
specijalist medicine rada ili tijelo ovlašteno za zdravstveni nadzor radnika
moraju predložiti sve potrebne mjere zaštite ili preventivne mjere, pojedinačno
za svakog od radnika o kojima se radi.
5) Radnici
moraju dobiti informacije i savjete o svakom zdravstvenom nadzoru kojemu mogu
biti podvrgnuti po završetku izloženosti.
6) U skladu
s posebnim propisima:
(a) radnici
moraju imati pristup nalazima zdravstvenog nadzora koji se tiču njih, i
(b) radnici
o kojima se radi ili pak poslodavac mogu zatražiti reviziju nalaza zdravstvenog
nadzora.
7) Praktične
preporuke za zdravstveni nadzor radnika dane su u Prilogu IV.
8) Svi
slučajevi bolesti ili smrti, za koje je u skladu s posebnim propisima utvrđeno
da su posljedica profesionalne izloženosti biološkim agensima na radu, moraju
se prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na
radu, Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i tijelu
nadležnom za poslove inspekcije rada.
Članak 15.
Zdravstvene i
veterinarske ustanove, osim
dijagnostičkih laboratorija
1) U
pogledu procjene iz članka 3. posebna pozornost treba se posvetiti:
(a)
nesigurnostima u pogledu prisutnosti bioloških agensa kod pacijenata ili
životinja, te u od njih uzetim materijalima i uzorcima;
(b)
opasnostima koju predstavljaju biološki agensi za koje je poznato ili se sumnja
da su prisutni kod pacijenata ili životinja te u od njih uzetim materijalima i
uzorcima;
(c)
rizicima koje predstavlja sama priroda posla.
2) U
zdravstvenim i veterinarskim ustanovama moraju se poduzeti odgovarajuće mjere
za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika o kojima se radi.
Potrebne
mjere moraju uključivati posebno:
(a)
utvrđivanje odgovarajućih postupaka dekontaminacije i dezinfekcije, i
(b)
provođenje postupaka koji omogućuju rukovanje kontaminiranim otpadom i njegovo
odlaganje bez rizika.
3) U
prostorima za izolaciju u kojima se nalaze pacijenti ili životinje koji su
zaraženi ili za koje se sumnja da su zaraženi biološkim agensima skupine 3. ili
4. moraju se izabrati mjere izolacije od onih navedenih u Prilogu V, stupcu A,
kako bi se rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru.
Članak 16.
Posebne mjere za
industrijske postupke, laboratorije i prostore za životinje
1) U
laboratorijima, uključujući i dijagnostičke laboratorije, te u prostorima za
laboratorijske životinje koje su namjerno zaražene biološkim agensima skupine
2, 3. ili 4. ili koje su pak nositelji ili za se njih sumnja da su nositelji
tih agensa, moraju se poduzeti sljedeće mjere:
(a)
Laboratoriji u kojima se obavljaju poslovi koji uključuju rukovanje biološkim
agensima iz skupine 2, 3. ili 4. u istraživačke, razvojne, obrazovne ili
dijagnostičke svrhe moraju odrediti mjere izolacije u skladu s Prilogom V, kako
bi se rizik zaraze smanjio na najmanju moguću mjeru.
(b) Na
temelju procjene iz članka 3. moraju se, nakon određivanja razine fizičke
izolacije koja je potrebna za biološke agense u skladu sa stupnjem rizika,
odrediti mjere u skladu s Prilogom V.
Aktivnosti
koje uključuju rukovanje biološkim agensom moraju se vršiti:
– za
biološki agens iz skupine 2. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje
2. stupnju izolacije,
– za
biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje
3. stupnju izolacije,
– za
biološki agens iz skupine 3. samo u radnim prostorima koji odgovaraju najmanje
3. stupnju izolacije.
(c)
Laboratoriji u kojima se radi s materijalima kod kojih nije sigurna prisutnost
bioloških agensa koji mogu prouzročiti bolesti kod ljudi, ali kojima nije cilj
raditi s biološkim agensima kao takvima (tj. njihovo uzgajanje ili
koncentracija), trebaju odrediti barem 2. stupanj izolacije. Stupnjevi 3. ili
4. moraju se odrediti, kada je to primjereno, tamo gdje se zna ili se sumnja da
su potrebni, osim ako smjernice donesene od strane nadležnih nacionalnih tijela
pokazuju da je u određenim slučajevima niži stupanj izolacije primjeren.
2) Kod
industrijskih postupaka koji upotrebljavaju biološke agense skupine 2, 3. ili
4. moraju se poduzeti sljedeće mjere:
(a) Načela
izolacije stavka 1 podstavka (b) ovoga članka trebaju se odnositi i na
industrijske postupke, na temelju praktičnih mjera i odgovarajućih postupaka iz
Priloga VI.
(b) U
skladu s procjenom rizika povezanih s uporabom bioloških agensa skupine 2, 3
ili 4, nadležna tijela mogu odlučiti o odgovarajućim mjerama koje treba
provoditi kod industrijske uporabe takvih bioloških agensa.
3) Kod svih
aktivnosti iz stavaka 1. i 2, kod kojih nije bilo moguće donijeti definitivnu
ocjenu biološkog agensa, no u pogledu kojega se čini da bi njegova predviđena
uporaba mogla uključivati ozbiljan zdravstveni rizik za radnike, aktivnosti se
smiju obavljati samo na radnim mjestima na kojima razina izolacije odgovara
najmanje razini 3.
Članak 17.
Klasifikacija bioloških
agensa
Sastavni
dio ovog Pravilnika su i Prilozi I. – VII koji se usklađuju i dopunjuju s
tehničkim napretkom, promjenama međunarodnih propisa i specifikacija te
najnovijim saznanjima na području bioloških agensa. U prilogu III. su glede na
razinu rizika a u skladu s definicijom iz članka 2. ovoga Pravilnika
klasificirani biološki agensi u skupinu 2., 3. i 4. bioloških agensa.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ovaj
pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se od 1. siječnja 2011. godine.
Klasa:
011-01/08-01/317
Urbroj:
526-08-04/1-08-3
Zagreb,
19. prosinca 2008.
Potpredsjednik Vlade Republike
Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
Damir Polančec, dipl. ing., v. r.
PRILOG I.
NEPOTPUNI POPIS AKTIVNOSTI
(Stavak 2. članka 4.)
1.
Rad u pogonima za proizvodnju hrane.
2.
Rad u poljoprivredi.
3.
Poslovi, kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima
životinjskog porijekla.
4.
Rad u zdravstvu, uključujući i jedinice za izolaciju i mrtvačnice.
5.
Rad u kliničkim, veterinarskim i dijagnostičkim laboratorijima, osim u
dijagnostičkim mikrobiološkim laboratorijima.
6.
Rad u pogonima za odlaganje otpada.
7.
Rad u pogonima za čišćenje otpadnih voda.
PRILOG II.
ZNAK ZA BIOLOŠKU OPASNOST
(Stavak 2.podstavak (e) članka
6)
PRILOG
III.
KLASIFIKACIJA BIOLOŠKIH AGENSA
(stavak 2. članka 2. i stavak 2.
članka 17.)
UVODNE NAPOMENE
1.
U skladu s područjem primjene ovog Pravilnika, u klasifikacijski popis
uvrštavaju se samo agensi za koje je poznato da uzrokuju zarazu kod ljudi.
Gdje
je primjereno naveden je i toksikološki i alergijski potencijal tih agensa.
Isključeni
su životinjski i biljni patogeni za koje je poznato da nemaju utjecaja na
čovjeka.
U
sastavljanju ovog popisa klasificiranih bioloških agensa nisu uzeti u obzir
genetski izmijenjeni mikroorganizmi.
2.
Klasifikacijski popis temelji se na utjecaju tih agensa na zdrave radnike.
Pritom
se posebno ne uzimaju obzir posebne posljedice na one čija osjetljivost može
biti povećana iz određenog razloga, kao npr. zbog postojeće bolesti, uzimanja
lijeka, smanjene otpornosti, trudnoće ili dojenja.
Dodatni
rizik za takve radnike treba uzeti u obzir u okviru procjene rizika koji nalaže
ovaj Pravilnik.
Pri
određenim industrijskim postupcima, određenim laboratorijskim poslovima ili
određenim poslovima sa životinjama koji uključuju doticaj ili mogući doticaj s
biološkim agensima skupine 3. ili 4, sve poduzete tehničke mjere predostrožnosti
moraju biti u skladu s člankom 16. ovoga Pravilnika.
3.
Za biološke agense koji nisu klasificirani u jednu od skupina od 2. do 4. ovog
popisa, ne računa se da su time implicitno klasificirani u skupinu 1.
Kada
se radi o agensima kod kojih je poznato da je za čovjeka patogeno više od jedne
vrste, popis će uključivati one vrste za koje se zna da su najčešći uzročnici
bolesti, uz općenitiji navod da i druge vrste istog roda mogu utjecati na
zdravlje.
Kada
se u klasifikacijskom popisu bioloških agensa navodi cijeli rod, podrazumijeva
se da su vrste i sojevi za koje je poznato da nisu patogeni isključeni.
4.
Kada je soj oslabljen ili je izgubio poznate virulentne gene, izolacija koja
proizlazi iz klasifikacije roditeljskog soja ne mora se nužno provoditi, ovisno
o odgovarajućoj procjeni rizika na radnom mjestu.
To
je primjerice slučaj, kada se takav soj treba koristiti kao proizvod ili dio
proizvoda za profilaktičke ili terapeutske svrhe.
5.
Nomenklatura klasificiranih agensa korištena pri izradi ovog popisa odražava i
u skladu je s najnovijim međunarodnim sporazumima o taksonomiji i imenovanju
agensa u vrijeme pripreme popisa.
6.
Popis klasificiranih bioloških agensa odražava stanje saznanja u času njegove
izrade.
Bit
će ažuriran čim više ne bude odražavao posljednja saznanja.
7.
Potrebno je osigurati da svi virusi koji su već izolirani kod čovjeka, a koji
nisu bili procijenjeni i klasificirani u ovom prilogu, budu uvršteni najmanje u
skupinu 2, osim ako postoji dokaz da nije vjerojatno da uzrokuju bolesti kod ljudi.
8.
Određeni biološki agensi klasificirani u skupinu 3, koji su na priloženom
popisu označeni dvjema zvjezdicama (**), mogu predstavljati ograničeni rizik za
zarazu radnika jer obično nisu zarazni zračnim putem.. Mora se procijeniti koje
mjere izolacije treba primijeniti za takve agense, uzimajući u obzir prirodu
specifičnih aktivnosti i količinu agensa o kojima se radi, kako bi se moglo
utvrditi može li se u pojedinim okolnostima odustati od nekih od tih mjera.
9.
Zahtjevi u pogledu izolacije koji proizlaze iz klasifikacije nametnika
primjenjuju se samo na ona razdoblja životnog ciklusa nametnika u kojima
postoji mogućnost zaraze ljudi na radnom mjestu.
10.
Na popisu su navedene i zasebne oznake u slučajevima gdje je vjerojatno da
biološki agensi uzrokuju alergijske ili toksične reakcije, gdje postoji
učinkovito cjepivo ili gdje je preporučljivo čuvati popis izloženih radnika
više od 10 godina.
Te
oznake prikazane su sljedećim slovima:
A :
moguće alergijske posljedice
D :
popis radnika, izloženih ovom biološkom agensu treba čuvati dulje od 10 godina
po završetku zadnje poznate izloženosti
T :
proizvodi toksin
V :
postoji učinkovito cjepivo
Pri
obavljanju preventivnog cijepljenja treba uzeti u obzir kodeks djelovanja iz
Priloga VII
BAKTERIJE I SLIČNI ORGANIZMI
Napomena:
Kod
bioloških agensa na ovome popisu »ssp.« se odnosi na druge vrste za koje je
poznato da su uzročnici bolesti kod ljudi.
Biološki agens | Klasifikacija | Napomene |
Actinobacillus
actinomycetemcomitans | 2 | |
Actinomadura
madurae | 2 | |
Actinomadura
pelletieri | 2 | |
Actinomyces
gerencseriae | 2 | |
Actinomyces
israelli | 2 | |
Actinomyces
pyogenes | 2 | |
Actinomyces
spp. | 2 | |
Arcanobacterium
haemolyticum (Corynebacterium haenolyticum) | 2 | |
Bacillus
anthracis | 3 | |
Bacteroides
fragilis | 2 | |
Bartonella
bacillifonnis | 2 | |
Bartonella
quintana (Rochalimaea quintana) | 2 | |
Bartonella
(Rochalinaea) spp. | 2 | |
Bordetella
bronchiseptica | 2 | |
Bordetella
parapertussis | 2 | |
Bordetella
pertussis | 2 | V |
Borrelia
burgdorferi | 2 | |
Borrelia
duttonii | 2 | |
Borrelia
recurrentis | 2 | |
Borrelia
spp. | 2 | |
Brucella
abortus | 3 | |
Brucella
canis | 3 | |
Brucella
melitensis | 3 | |
Brucella
suis | 3 | |
Burkholderia
mallei (Pseudomonas mallei) | 3 | |
Burkholderia
pseudomallei (Pseudomonas pseudomallei) | 3 | |
Campylobacter
fetus | 2 | |
Campylobacter
jejuni | 2 | |
Campylobacter
spp. | 2 | |
Cardiobacterium
hominis | 2 | |
Chlamydia
pneumoniae | 2 | |
Chlamydia
trachomatis | 2 | |
Chlamydia
psittaci (ptičji sojevi) | 3 | |
Chlamydia
psittaci (drugi sojevi) | 2 | |
Clostridium
botulinum | 2 | T |
Clostridium
perfringens | 2 | |
Clostridium
tetani | 2 | T, V |
Clostridium
spp. | 2 | |
Corynebacterium
diphteriae | 2 | T, V |
Corynebacterium
minutissimum | 2 | |
Corynebacterium
pseudotuberculosis | 2 | |
Corynebacterium
spp. | 2 | |
Coxiella
burnetii | 3 | |
Edwardsiella
tarda | 2 | |
Ehrlichia
sennetsu (Rickttesia sennetsu) | 2 | |
Ehrlichia
spp. | 2 | |
Eikenella
corrodens | 2 | |
Enterobacter
aerogenes/cloacae | 2 | |
Enterobacter
spp. | 2 | |
Enterococcus
spp. | 2 | |
Erysipelothrix
rhusiopathiae | 2 | |
Escherichia
coli (osim nepatogenih sojeva) | 2 | |
Escherichia
coli, verocitotoksigeni sojevi (npr. 0157:H7 ili 0103) | 3 | |
Flavobacterium
meningosepticum | 2 | |
Fluoribacter
bozemanae (Legionella) | 2 | |
Francisella
tularensis (tip A) | 3 | |
Francisella
tularensis (tip B) | 2 | |
Fusobacterium
necrophorum | 2 | |
Gardnerella
vaginalis | 2 | |
Haemophilus
ducreyi | 2 | |
Haemophilus
influenzae | 2 | |
Haemophilus
spp. | 2 | |
Helicobacter
pylori | 2 | |
Klebsiella
oxytoca | 2 | |
Klebsiella
pneumoniae | 2 | |
Klebsiella
spp. | 2 | |
Legionella
pneumophilia | 2 | |
Legionella
spp. | 2 | |
Leptospira
interrogans (svi serovari) | 2 | |
Listeria
monocytogenes | 2 | |
Listeria
ivanovii | 2 | |
Morganella
morganii | 2 | |
Mycobacterium
africanum | 3 | V |
Mycobacterium
avium/intracellulare | 2 | |
Mycobacterium
bovis (osim soja BSG) | 3 | V |
Mycobacterium
chelonae | 2 | |
Mycobacterium
fortuitum | 2 | |
Mycobacterium
kansaii | 2 | |
Mycobacterium
laprae | 3 | |
Mycobacterium
malmoense | 2 | |
Mycobacterium
marinum | 2 | |
Mycobacterium
microti | 3 | |
Mycobacterium
paratuberculosis | 2 | |
Mycobacterium
scrofulaceum | 2 | |
Mycobacterium
simiae | 2 | |
Mycobacterium
szulgai | 2 | |
Mycobacterium
tuberculosis | 3 | V |
Mycobacterium
ulcerans | 3 | |
Mycobacterium
xenopi | 2 | |
Mycoplasma
caviae | 2 | |
Mycoplasma
hominis | 2 | |
Mycoplasma
pneumoniae | 2 | |
Neisseria
gonorrhoeae | 2 | |
Neisseria
meningitidis | 2 | V |
Nocardia
asteroides | 2 | |
Nocardia
brasiliensis | 2 | |
Nocardia
farcinica | 2 | |
Nocardia
nova | 2 | |
Nocardia
otitidiscavarium | 2 | |
Pasteurella
multocida | 2 | |
Pasteurella
spp. | 2 | |
Peptostreptococcus
anaerobius | 2 | |
Plesiomonas
shigelloides | 2 | |
Porphyromonas
spp. | 2 | |
Prevotella
spp. | 2 | |
Proteus
mirabilis | 2 | |
Proteus
penneri | 2 | |
Proteus
vulgaris | 2 | |
Providencia
alcalifaciens | 2 | |
Providencia
rettgeri | 2 | |
Providencia
spp. | 2 | |
Pseudomonas
aeroginosa | 2 | |
Rhodococcus
equi | 2 | |
Rickettsia
akari | 3 | |
Rickettsia
canada | 3 | |
Rickettsia
conorii | 3 | |
Rickettsia
montana | 3 | |
Rickettsia
typhi (Rickettsia mooseri) | 3 | |
Rickettsia
prowazekii | 3 | |
Rickettsia
rickettsii | 3 | |
Rickettsia
tsutsugamushi | 3 | |
Rickettsia
spp. | 2 | |
Salmonella
arizonae | 2 | |
Salmonella
enteritidis | 2 | |
Salmonella
typhimurium | 2 | |
Salmonella
paratyphi A, B, C | 2 | V |
Salmonella
typhi | 3 | V |
Salmonella
(drugi serovari) | 2 | |
Serpulina
spp. | 2 | |
Shigella
boydii | 2 | |
Shigella
dysenteriae (tip 1) | 3 | T |
Shigella
dysenteriae, osim tipa 1 | 2 | |
Shigella
flexneri | 2 | |
Shigella
sonnei | 2 | |
Staphylococcus
aureus | 2 | |
Streptobacillus
moniliformis | 2 | |
Streptococcus
pneumoniae | 2 | |
Streptococcus
pyogenes | 2 | |
Streptococcus
suis | 2 | |
Streptococcus
spp. | 2 | |
Treponema
carateum | 2 | |
Treponema
pallidium | 2 | |
Treponema
pertenue | 2 | |
Treponema
spp. | 2 | |
Vibrio
cholerae (uključujući El Tor) | 2 | |
Vibrio
parahaemolyticus | 2 | |
Vibrio
spp. | 2 | |
Yersinia
enterocolitica | 2 | |
Yersinia
pestis | 3 | V |
Yersinia
pseudotuberculosis | 2 | |
Yersinia
spp. | 2 | |
VIRUSI
Biološki agens | Klasifikacija | Napomene |
Adenoviridae
| 2 | |
Arenaviridae
Skupina
virusa LCM-Lassa (virusi staroga svijeta):
virus
Lassa | 4 | |
limfocitni
(sojevi) | 3 | |
virus
limfocitnog horiomeningitisa (drugi sojevi) | 2 | |
virus
Mopeia | 2 | |
drugi
virusi skupine LCM-Lassa | 2 | |
Skupina
virusa Tacaribe (virusi novoga svijeta):
virus
Guanarito | 4 | |
virus
Junin | 4 | |
virus
Sabia | 4 | |
virus
Machupo | 4 | |
virus
Flexal | 3 | |
drugi
virusi skupine Tacaribe | 2 | |
Astroviridae
| 2 | |
Bunyaviridae
Beograd
(poznat i kao Dobrava) | 3 | |
Bhanja
| 2 | |
virus
Bunyamwera | 2 | |
Germiston
| 2 | |
virus
Oropouche | 3 | |
Sin
Nombre (prije Muerto Canyon) | 3 | |
virus
kalifornijskog encefalitisa | 2 | |
Hantavirusi:
Hantaan
(korejska hemoragična groznica) | 3 | |
virus
Seoul | 3 | |
virus
Puumala | 2 | |
virus
Prospect Hill | 2 | |
drugi
hantavirusi | 2 | |
Nairovirusi:
Krimsko-kongoanska
hemoragična groznica | 4 | |
virus
Hazara | 2 | |
Flebovirusi:
Rift
Valley groznica | 3 | V |
Sandfly
groznica | 2 | |
virus
Toscana | 2 | |
druge
bunyaviridae za koje je poznato da su patogene | 2 | |
Caliciviridae
virus
hepatitisa E | 3 | |
virus
Norwalk | 2 | |
Druge
Caliciviridae | 2 | |
Coronaviridae
| 2 | |
Filoviridae
virus
Ebola | 4 | |
virus
Marburg | 4 | |
Flaviridae
australski
encefalitis (encefalitis Murray Valley) | 3 | |
srednjoeuropski
virus krpeljnog encefalitisa | 3 | V |
Absettarov
| 3 | |
Hanzalova
| 3 | |
Hypr
| 3 | |
Kumlinge
| 3 | |
virus
Denga tipovi 1-4 | 3 | |
virus
hepatitisa C | 3 | D |
virus
hepatitisa G | 3 | D |
japanski
B-encefalitis | 3 | V |
Kyasanur
Forest (Kyasanurska šuma) | 3 | V |
Loupingova
bolest | 3 | |
Omsk
| 3 | V |
Powassan
| 3 | |
Rocio
| 3 | |
ruski
proljetno-ljetni encefalitis (TBE) | 3 | V |
encefalitis
St. Louis | 3 | |
virus
Wesselsbron | 3 | |
virus
zapadno-nilske groznice | 3 | |
žuta
groznica | 3 | V |
drugi
flavivirusi za koje je poznato da su patogeni | 2 | |
Hepadnaviridae
virus
hepatitisa B | 3 | V, D |
virus
hepatitisa D (Delta) | 3 | V, D |
Herpesviridae
virus
citomegalije | 2 | |
Epstein-Barrov
virus | 2 | |
majmunski
herpesvirus (Herpesvirus simiae) (virus B) | 3 | |
virus
Herpes simplex tipovi 1 i 2 | 2 | |
herpesvirus
varicella-zoster | 2 | |
čovječji
B-limfotropni virus (HBLV-HHV6) | 2 | |
čovječji
herpesvirus 7 | 2 | |
čovječji
herpesvirus 8 | 2 | D |
Orthomyxoviridae
virusi
gripe tipovi A, B i C | 2 | V |
krpeljne
Orthomyxoviridae: Dhori i Thogoto | 2 | |
Papovaviridae
virusi
BK i JC | 2 | D |
čovječji
papillomavirusi | 2 | D |
Paramyxoviridae
virus
ospic | 2 | V |
virus
mumpsa | 2 | V |
virus
bolesti Newcastle | 2 | |
virusi
parainfluence tipovi 1 do 4 | 2 | |
respiratorni
sincicijski virus | 2 | |
Parvoviridae
čovječji
parvovirus (B 19) | 2 | |
Picornaviridae
virus
akutnog hemoragičnog konjunktivitisa (AHC) | 2 | |
virusi
Coxsackie | 2 | |
virusi
Echo | 2 | |
virus
hepatitisa A (čovječji enterovirus tipa 72) | 2 | V |
Poliovirusi
| 2 | V |
Rinovirusi
| 2 | |
Poxviridae
virus
bizonskih boginja | 2 | |
virus
kravljih boginja | 2 | |
virus
slonovskih boginja | 2 | |
virus
oteklinske infekcije muzača krava zaraženih virusom kravljih boginja | 2 | |
Molluscum
contagiosum virus | 2 | |
virus
majmunskih boginja | 3 | V |
virus
Orf | 2 | |
virus
kunićjih boginja | 2 | |
virus
vakcinije | 2 | |
virus
Variola (crnih boginja) (maior i minor) | 4 | V |
virus
Whitepox (»virus Variola”) | 4 | V |
virus
Yatapox (Tana & Yaba) | 2 | |
Reoviridae
Coltivirus
| 2 | |
čovječji
rotavirusi | 2 | |
Orbivirusi
| 2 | |
Reovirusi
| 2 | |
Retroviridae
virusi
čovječje imunodeficijencije (HIV) | 3 | D |
čovječji
T-stanični limfotropni virusi (HTLV) tipa 1 i 2 | 3 | D |
SIV
(h) | 3 | |
Rhabdoviridae
virus
bjesnoće | 3 | V |
virus
vezikularnog stomatitisa | 2 | |
Togaviridae
Alfavirusi
istočni
konjski encefalomielitis | 3 | V |
virus
Bebaru | 2 | |
virus
Chikungunya | 3 | |
virus
Everglades | 3 | |
virus
Mayaro | 3 | |
virus
Mucambo | 3 | |
virus
Ndumu | 3 | |
virus
O’nyong-nyong | 2 | |
virus
Ross River | 2 | |
virus
Semliki Forest | 2 | |
virus
Sindbis | 2 | |
virus
Tonate | 3 | |
venezuelanski
konjski encefalomielitis | 3 | V |
zapadni
konjski encefalomielitis | 3 | V |
drugi
poznati alfavirusi | 2 | |
rubivirus
(rubella) | 2 | V |
Toroviridae
| 2 | |
neklasificirani
virusi
konjski
morbilivirus | 4 | |
još
neidentificirani virusi hepatitisa | 3 | D |
nekonvencionalni
agensi povezani s prenosivim spongiformnim encefalopatijama (TSE-)
Creutzfeldt-Jakobova
bolest | 3 | D |
Varijantna
Creutzfeldt-Jakobova bolest | 3 | D |
Bovina
(ili: kravlja) spongiformna encefalopatija (BSE) i druge srodne životinjske TSE
| 3 | D |
Gerstmann-Sträussler-Scheinker
sindrom | 3 | D |
Kuru
| 3 | D |
NAMETNICI
Biološki agens | Klasifikacija | Napomene |
Acanthamoeba
castellani | 2 | |
Ancylostoma
duodenale | 2 | |
Angiostrongylus
cantonensis | 2 | |
Angiostrongylus
costaricensis | 2 | |
Ascaris
lumbricoides | 2 | A |
Ascaris
suum | 2 | A |
Babesia
divergens | 2 | |
Babesia
microti | 2 | |
Balantidium
coli | 2 | |
Brugia
malayi | 2 | |
Brugia
pahangi | 2 | |
Capillaria
philippinensis | 2 | |
Capillaria
spp. | 2 | |
Clonorchis
sinensis | 2 | |
Clonorchis
viverrini | 2 | |
Cryptosporidium
parvum | 2 | |
Cryptosporidium
spp. | 2 | |
Cyclospora
cayetanensis | 2 | |
Dipetalonema
streptocerca | 2 | |
Diphyllobothrium
latum | 2 | |
Dracunculus
medinensis | 2 | |
Echinococcus
granulosus | 3 | |
Echinococcus
multilocularis | 3 | |
Echinococcus
vogeli | 3 | |
Entamoeba
histolytica | 2 | |
Fasciola
gigantica | 2 | |
Fasciola
hepatica | 2 | |
Fascilopsis
buski | 2 | |
Giardia
lamblia (Giardia intestinalis) | 2 | |
Hymenolepis
diminuta | 2 | |
Hymenolepis
nana | 2 | |
Leishmania
brasiliensis | 3 | |
Leishmania
donovani | 3 | |
Leishmania
ethiopica | 2 | |
Leishmania
mexicana | 2 | |
Leishmania
peruviana | 2 | |
Leishmania
tropica | 2 | |
Leishmania
major | 2 | |
Leishmania
spp. | 2 | |
Loa
loa | 2 | |
Mansonella
ozzardi | 2 | |
Mansonella
perstans | 2 | |
Naegleria
fowleri | 3 | |
Necator
americanus | 2 | |
Onchocerca
volvulus | 2 | |
Opisthorchis
felineus | 2 | |
Opisthorchis
spp. | 2 | |
Paragonimus
westermani | 2 | |
Plasmodium
falciparum | 3 | |
Plasmodium
spp. (čovječji i majmunski) | 2 | |
Sarcocystis
suihominis | 2 | |
Schistosoma
haemotobium | 2 | |
Schistosoma
intercalatum | 2 | |
Schistosoma
japonicum | 2 | |
Schistosoma
mansoni | 2 | |
Schistosoma
mekongi | 2 | |
Strongyloides
stercoralis | 2 | |
Strongyloides
spp. | 2 | |
Taenia
saginata | 2 | |
Taenia
solium | 3 | |
Toxocara
canis | 2 | |
Toxoplasma
gondii | 2 | |
Trichinella
spiralis | 2 | |
Trichuris
trichiura | 2 | |
Trypanosoma
brucei brucei | 2 | |
Trypanosoma
brucei gambiense | 2 | |
Trypanosoma
brucei rhodesiense | 3 | |
Trypanosoma
cruzi | 3 | |
Wuchereria
bancrofti | 2 | |
GLJIVICE
Biološki agens | Klasifikacija | Napomene |
Aspergillus
fumigatus | 2 | A |
Blastomyces
dermatitidis (Ajellomyces dermatitidis) | 3 | |
Candida
albicans | 2 | A |
Candida
tropicalis | 2 | |
Cladophialophora
bantiana (prije Xylohypha bantiana, Cladosporium bantianum ili trichoides) | 3
| |
Coccidioides
inuntis | 3 | A |
Cryptococcus
neoformans var. neofonnans (Filobasidiella neofonnans var. neofonnans) | 2 | A
|
Cryptococcus
neoformans var. gattii (Filobasidiella bacillispora) | 2 | A |
Emmonsia
parva var. parva | 2 | |
Emmonsia
parva var. crescens | 2 | |
Epidermophyton
floccosum | 2 | A |
Fonsecaea
compacta | 2 | |
Fonsecaea
pedrosoi | 2 | |
Histoplasma
capsulatum var. capsulatum (Ajellomyces capsulatus) | 3 | |
Histoplasma
capsulatum duboisii | 3 | |
Madurella
grisea | 2 | |
Madurella
mycetomatis | 2 | |
Microsporum
spp. | 2 | A |
Neotestudiana
rosatii | 2 | |
Paracoccidioides
brasiliensis | 3 | |
Penicillium
marneffei | 2 | A |
Scedosporium
apiospermum (Pseudallescheria boydii) | 2 | |
Scedosporium
prolificans (inflatum) | 2 | |
Sporothrix
schenckii | 2 | |
Trichopython
rubrum | 2 | |
Trichopython
spp. | 2 | |
PRILOG IV.
PRAKTIČNE PREPORUKE ZA
ZDRAVSTVENI NADZOR RADNIKA
(Stavak 8. članka 14.)
1.
Liječnik i/ili tijelo, odgovorno za zdravstveni nadzor radnika izloženih
biološkim agensima mora biti upoznat s uvjetima odnosno okolnostima izloženosti
svakog radnika.
2.
Zdravstveni nadzor radnika se mora provoditi u skladu s načelima i praksom
medicine rada: mora uključivati barem sljedeće mjere:
–
vođenje evidencije zdravstvene i profesionalne anamneze pojedinog radnika,
–
pojedinačnu procjenu zdravstvenog stanja radnika,
–
tamo gdje je primjereno, biološko nadzorno praćenje, kao i otkrivanje ranih i
reverzibilnih posljedica.
O
daljnjim pretragama pojedinog radnika može se odlučiti kada je on predmet
zdravstvenog nadzora, u svjetlu najnovijih saznanja kojima raspolaže medicina
rada.
PRILOG V.
INFORMACIJE O MJERAMA I RAZINAMA
IZOLACIJE
(Stavak 3. članka 15. i Stavak
1. podstavci (a) i (b) članka 16. )
Uvodna
napomena
Mjere
navedene u ovom prilogu primjenjuju se u skladu s prirodom aktivnosti,
procjenom rizika za radnike i prirodom biološkog agensa o kojemu je riječ.
A.
Mjere izolacije | B. Razine izolacije |
2 |
3 | 4 |
1.
Radno mjesto treba odvojiti od svih drugih aktivnosti u istoj zgradi | Ne |
Preporučljivo | Da |
2.
Dovođeni i odvođeni zrak u radnom prostoru treba filtrirati pomoću (HEPA) ili
sličnog | Ne | Da, odvođeni zrak | Da, dovođeni i odvođeni zrak |
3.
Pristup je dopušten samo ovlaštenim radnicima | Preporučljivo | Da | Da, pomoću
zračne komore |
4.
Radno mjesto mora se dati hermetički zatvoriti kako bi se omogućila
dezinfekcija | Ne | Preporučljivo | Da |
5.
Utvrđeni postupci dezinfekcije | Da | Da | Da |
6.
Radno mjesto treba držati na tlaku nižem od atmosferskog | Ne | Preporučljivo |
Da |
7.
Djelotvoran nadzor nad prenositeljima, npr. glodavcima i insektima |
Preporučljivo | Da | Da |
8.
Površine koje su vodonepropusne i lako se čiste | Da, radni stol | Da, radni
stol i pod | Da, radni stol, zidovi, pod i strop |
9.
Površine, otporne na kiseline, lužine, otapala, dezinfekcijska sredstva |
Preporučljivo | Da | Da |
10.
Sigurno skladištenje biološkog agensa | Da | Da | Da, osigurano skladište |
11.
Treba postojati prozorčić za nadzor ili nešto slično za promatranje prisutnih u
prostoru | Preporučljivo | Preporučljivo | Da |
12.
Laboratorij mora imati vlastitu opremu | Ne | Preporučljivo | Da |
13.
Zaraženim materijalom, uključujući i sve životinje, treba rukovati na
sigurnosnom radnom stolu, u izolatoru ili u drugom primjerenom zatvorenom
prostoru | Gdje je to primjereno | Da, kada se zaraza prenosi zrakom | Da |
14.
Kremator za uklanjanje životinjskih lešina | Preporučljivo | Da (na
raspolaganju) | Da, u radnom prostoru |
PRILOG VI.
IZOLACIJA KOD INDUSTRIJSKIH
POSTUPAKA
(stavak 1. članka 4. i stavak 2.
podstavak (a) članka 16. )
Biološki agensi skupine 1
Pri
radu s biološkim agensima skupine 1, uključujući i žive oslabljene vakcine,
treba poštivati načela sigurnosti na radu i higijene rada.
Biološki agensi skupine 2, 3 i 4
Može
biti primjereno izabrati i kombinirati zahtjeve u pogledu izolacije iz
različitih niže navedenih kategorija na temelju procjene rizika u vezi sa
svakim pojedinim radnim postupkom ili dijelom postupka.
A.
Mjere izolacije | B. Razine izolacije |
2 |
3 | 4 |
1.
Organizmima sposobnima za preživljavanje rukuje se u sustavu koji fizički
odvaja radni postupak od ostale okoline | Da | Da | Da |
2.
Ispušnim plinovima zatvorenog sustava treba rukovati tako da: | je ispuštanje
što manje | se ispuštanje spriječi | se ispuštanje spriječi |
3.
Uzimanje uzoraka, dodavanje materijala u zatvoreni sustav i prenošenje
organizama sposobnih za preživljavanje u drugi zatvoreni sustav treba obavljati
tako da: | je ispuštanje što manje | se ispuštanje spriječi | se ispuštanje
spriječi |
4.
Tekućine s kulturama ne smiju se ukloniti iz zatvorenog sustava ako za
preživljavanje sposobni organizmi nisu: | Deaktivirani službeno odobrenim (ili:
službeno potvrđenim) sredstvima | Deaktivirani službeno potvrđenim (ili:
službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim sredstvima | Deaktivirani
službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim
sredstvima |
5.
Brtve moraju biti izrađene tako da: | je ispuštanje što manje | se ispuštanje
spriječi | se ispuštanje spriječi |
6.
Zatvoreni sustavi trebaju biti smješteni unutar nadziranog područja | Po izboru
| Po izboru | Da, i namjenski izgrađenog |
(a)
trebaju biti postavljeni znakovi za biološku opasnost | Po izboru | Da | Da |
(b)
pristup je dopušten samo ovlaštenim radnicima | Po izboru | Da | Da, kroz
zračnu komoru |
(c)
osoblje treba nositi zaštitnu odjeću | Da, radnu odjeću | Da | Potpuno se
presvlači |
(d)
osoblje treba imati na raspolaganju prostor i opremu za dekontaminaciju i
pranje | Da | Da | Da |
(e)
osoblje se treba tuširati prije no što napusti nadzirano područje | Ne | Po
izboru | Da |
(f)
ispust iz umivaonika i tuševa treba se skupljati i deaktivirati prije daljnjeg
ispuštanja | Ne | Po izboru | Da |
(g)
nadzirano područje treba primjereno prozračivati kako bi kontaminacija zraka
bila što manja | Po izboru | Po izboru | Da |
(h)
na nadziranom području treba održavati tlak niži od atmosferskog | Ne | Po
izboru | Da |
(i)
dovođeni i odvođeni zrak u nadziranom području treba filtrirati pomoću HEPA |
Ne | Po izboru | Da |
(j)
nadzirano područje treba biti projektirano tako da zadržava izlijevanje
cjelokupnog sadržaja zatvorenog sustava | Ne | Po izboru | Da |
(k)
nadzirano područje treba moći hermetički zatvoriti kako bi se omogućila
fumigacija | Ne | Po izboru | Da |
(l)
tretiranje ispusta prije konačnog ispuštanja | Deaktiviranje službeno odobrenim
(ili: službeno potvrđenim) sredstvima | Deaktiviranje službeno odobrenim (ili:
službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim sredstvima | Deaktiviranje
službeno odobrenim (ili: službeno potvrđenim) kemijskim ili fizikalnim
sredstvima |
PRILOG
VII.
PREPORUČENI KODEKS DJELOVANJA ZA
CIJEPLJENJE
(Stavak 3. članka 14.)
1.
Ako procjena iz članka 3(2) pokaže, da postoji rizik za zdravlje i sigurnost
radnika zbog njihove izloženosti biološkim agensima za koje postoji učinkovito
cjepivo, njihovi poslodavci im trebaju ponuditi cijepljenje.
2.
Cijepljenje treba provesti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i/ili praksom.
Radnici
trebaju biti informirani o prednostima i nedostacima kako cijepljenja tako i
necijepljena.
3.
Cijepljenje mora biti radnicima ponuđeno besplatno.
4.
Može se izdati potvrda o cijepljenju, koja mora biti dana na raspolaganje
radniku o kome se radi, te na zahtjev nadležnim tijelima.