PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UREĐAJE U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA

(SL br. 57/85)

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju tehnički normativi za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva te za građevinske objekte odnosno prostorije u koje se ti uređaji postavljaju.

Odredbe ovog pravilnika odnose se i na uređaje za pripremu premaznih sredstava.

Članak 2.

Odredbe ovog pravilnika ne odnose se:

1) na nanošenje i sušenje premaznih sredstava na otvorenom prostoru,

2) na nanošenje i sušenje premaznih sredstava u unutarnjim prostorijama građevinskih objekata, brodova, spremnika i dr.,

3) na nanošenje boja tiskarskim uređajima u grafičkoj industriji,

4) na nanošenje i sušenje nezapaljivih premaznih sredstava,

5) na nanošenje i pečenje praha.

Članak 3.

Izrazi u ovom pravilniku znače:

1) premazna sredstva jesu zapaljive tekuće tvari čije komponente u stanju pare mogu u dodiru sa zrakom stvarati eksplozivne smjese;

2) nitrocelulozna premazna sredstva jesu premazna sredstva koja sadrže više od 5% nitroceluloze u suhom ostatku;

3) uređaj u kojemu se nanose premazna sredstva jest svaki prisilno provjetravani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor opremljen odgovarajućom opremom;

4) uređaj za nanošenje premaznih sredstava jest svaki uređaj ili alat kojim se nanose premazna sredstva na površinu radnih komada;

5) radni komadi jesu finalni proizvodi ili poluproizvodi na čiju se površinu nanose premazna sredstva;

6) šarža jest količina radnih komada koja se odjednom ili u jedinici vremena unosi u radni prostor uređaja;

7) uređaj za predsušenje premaznih sredstava (predsušionik) jest svaki prisilno provjetravani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor u kojem se radni komadi suše na temperaturi okoline, bez zagrijavanja;

8) uređaj za sušenje i pečenje (sušionik) jest svaki prisilno provjetravani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor, opremljen odgovarajućom opremom za kontrolu ventilacije i temperature, u kojem se suše i peku premazna sredstva;

9) radni prostor uređaja u kojemu se nanose ili suše premazna sredstva jesu unutarnji prostor, zračni kanali i cjevovodi u kojima su pare otapala;

10) srednje vrijeme predsušenja jedne šarže jest polovica vremena potrošenog za nanošenje premaznog sredstva na sve radne komade jedne šarže, s dodatkom vremena čekanja do unošenja šarže u sušionik;

11) gubitak otapala za vrijeme predsušenja jest količina otapala, izražena u postocima, koja ispari s površine šarže u srednjem vremenu predsušenja;

12) vrijeme isparavanja jest vrijeme za koje cjelokupna količina otapala unesena u radni prostor sušionika ispari, uz uvjet da je početna brzina isparavanja nepromjenljiva za sve vrijeme sušenja i da je pri tome temperatura radnog prostora sušionika jednaka temperaturi sušenja;

13) kabina jest uređaj u kojem se premazna sredstva nanose na radne komade;

14) zatvorena (komorna) kabina jest kabina koja je od okolnog prostora odvojena stropom, podom, bočnim stranama i vratima;

15) poluzatvorena kabina jest kabina koja je od okolnog prostora odvojena samo stropom i podom ili stropom, podom i jednom bočnom stranom, dvjema bočnim stranama ili trima bočnim stranama;

16) pištolj jest uređaj za nanošenje premaznih sredstava na radne komade raspršivanjem;

17) postrojenje lakirnice jesu uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva te uređaji za pripremu radnih komada, zajedno s popratnim transportnim uređajima i instalacijama;

18) prostorija jest građevinski objekt ili dio građevinskog objekta;

19) prostor lakirnice jest dio prostorije u kojem je smješteno postrojenje lakirnice;

20) prostorija lakirnice jest cijela prostorija u kojoj su smješteni samo uređaji lakirnice;

21) nadgledana ventilacija jest prisilno provjetravanje radnog prostora u kojem se strujanje zraka nadgleda radom ventilatorskog elektromotora i vremenskog davača, tako da se pri ispadanju iz rada bilo kojega ventilatorskog elektromotora isključuju uređaji koji znače opasnost, a koji se ponovno smiju uključiti tek kad se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru;

22) kontrolirana ventilacija jest prisilno provjetravanje radnog prostora u kojem se strujanje zraka kontrolira kontrolnim uređajem i vremenskim davačem, tako da se pri smanjenju ili prestanku strujanja zraka isključuju iz rada uređaji koji znače opasnost, a koji se ponovno smiju uključiti tek kad se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru;

23) neugroženi prostor jest svaki prostor u kojemu koncentracija para otapala ni u kojem slučaju ne može dostići 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

II. LOKACIJA I KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE PROSTORA ILI PROSTORIJE LAKIRNICE

1. Lokacija prostora ili prostorije lakirnice

Članak 4.

Prostorija lakirnice u pravilu se postavlja u posebno izgrađene prizemne objekte, udaljene od drugih objekata najmanje 5 m i s pristupom prometnicom koja se može upotrebljavati kao požarni put.

Ako na objektu lakirnice ima prozora na zidu prema susjednom objektu, udaljenost od drugih objekata mora iznositi najmanje 7 m.

Članak 5.

Ako se prostorija lakirnice postavlja u građevinski objekt koji se upotrebljava i za druge tehnološke procese, ona mora biti pristupačna izvana, a kod ostalih prostorija mora biti odvojena zidovima što su najmanje tri sata otporni na požar.

Članak 6.

Razina poda prostora ili prostorije lakirnice ne smije biti ispod kote zemljišta.

U objektu s više katova prostor ili prostorija lakirnice postavljaju se na najviši kat, uz uvjet:

1) da je ugrađen stabilni uređaj za gašenje požara što se automatski aktivira,

2) da je stubište odvojeno od prostora ili prostorije lakirnice zidom otpornim na požar tri sata i da se provjetrava s četiri izmjene zraka na jedan sat ili da postoji vanjsko pomoćno požarno stubište.

3) da je pod prostorije nepropustljiv za vodu i povezan sa sistemom za odvod vode,

4) da udaljenost od najudaljenijeg radnog mjesta do izlaza nije veća od 25 m.

Članak 7.

Prostor ili prostorija lakirnice ne smiju se postavljati u javne objekte (stambene zgrade, škole, kinematografe i sl.).

Članak 8.

Prostor ili prostorija lakirnice moraju imati najmanje jedan vanjski zid i slobodan prostor za nesmetan prilaz vatrogasnih vozila.

Ispred vanjskoga zida prostora ili prostorije lakirnice moraju se ugraditi hidranti kojima se uvijek može prići.

Članak 9.

Prostor lakirnice može se postaviti u zajedničku prostoriju s opremom za druge tehnološke procese, ako je riječ o nerazdvojnoj tehnološkoj cjelini, uz uvjet da postoji dovoljan razmak u pogledu opasnih zona, da se opremom za druge tehnološke procese ne proizvode iskre i da se pri njezinoj upotrebi ne radi s otvorenim plamenom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, prostor lakirnice može se postaviti u istu prostoriju i s opremom za druge tehnološke procese kojom se proizvode iskre, ili se pri njezinoj upotrebi radi s otvorenim plamenom, ako je riječ o nerazdvojnoj tehnološkoj cjelini, uz uvjet da postoji dovoljan razmak u pogledu opasnih zona i da se izvori opasnosti iz tehnoloških procesa drugih vrsta učine bezopasnima za prostor lakirnice.

2. Konstrukcijske karakteristike prostora ili prostorije lakirnice

Članak 10.

Nosiva konstrukcija posebno izgrađenog objekta lakirnice dva sata mora biti otporna na požar, a nenosivi pregradni i pročeljni zidovi te krov moraju biti izrađeni od negoriva materijala i 30 minuta otporni na požar.

Nosiva konstrukcija prostora ili prostorije lakirnice koja je u sastavu prostorija za druge tehnološke procese tri sata mora biti otporna na požar, a nenosivi pregradni zidovi i krov moraju biti negorivi i jedan sat otporni na požar.

Nije dopušteno u zidove ugrađivati dimne kanale za opremu koja ne pripada postrojenju lakirnice.

Članak 11.

Pod prostora ili prostorije lakirnice mora biti gladak, izrađen od negoriva materijala i u opasnim zonama mora provoditi statički elektricitet.

Članak 12.

Unutarnja vrata moraju biti izrađena od negoriva materijala i najmanje jedan sat i 30 minuta otporna na požar, a ako vode izravno van, moraju najmanje 30 minuta biti otporna na požar.

Prostor ili prostorija lakirnice moraju imati najmanje dvoja vrata, koja se otvaraju prema van. Ako se vrata nalaze u opasnoj zoni, pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati iskre.

Članak 13.

Prozori se ne smiju postavljati na unutarnje zidove.

Površina svih prozora ne smije biti manja od 0,025 m² po 1 m³ obujma prostora ili prostorije lakirnice.

Prozori moraju biti izrađeni od negoriva materijala, a u opasnoj zoni pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati iskre.

Članak 14.

Sve prometnice u prostoru ili prostoriji lakirnice moraju biti široke najmanje 1,5 m i moraju biti vidljivo obilježene.

3. Grijanje i ventilacija prostora i prostorije lakirnice

Članak 15.

Za zagrijavanje prostora ili prostorije lakirnice upotrebljavaju se samo neizravni (indirektni) sistemi zagrijavanja, kod kojih su uređaji za proizvodnju topline izvan opasne zone.

Na površini grijaćih tijela ne smije se dostići temperatura koja je 10 °C niža od temperature samozapaljenja para upotrijebljenih otapala.

Članak 16.

Ako se prostor ili prostorija lakirnice zagrijavaju toplim zrakom iz centralnog izvora, kanali za razvođenje toplog zraka i ispušne rešetke moraju biti izgrađeni od negoriva materijala. U glavni odvodni kanal toplog zraka mora se ugraditi protupožarni zaklopac što se automatski aktivira u slučaju požara, koji sprečava dovod zraka u prostor ili prostoriju lakirnice.

Članak 17.

Grijaće komore za centralno pripremanje toplog zraka ili kaloriferi u pravilu se instaliraju izvan opasne zone. Ako se postavljaju u opasnim zonama, moraju se izvesti tako da se osigura i protueksplozijska zaštita.

Članak 18.

Prostor ili prostorija lakirnice moraju imati sistem za prisilno odsisavanje zraka, izveden u kombinaciji lokalne i opće ventilacije.

Lokalna ventilacija primjenjuje se na svim mjestima na kojima se mogu izdvajati pare otapala.

Općom ventilacijom provjetrava se čitav prostor ili prostorija lakirnice.

4. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice

Članak 19.

Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice, a i na uređajima postrojenja lakirnice, ako se nalaze u opasnim zonama, moraju biti izvedene tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Članak 20.

U prostoru ili prostoriji lakirnice mora biti izvedena instalacija za opću rasvjetu, rasvjetu u panici i orijentacijsku rasvjetu, a na pristupnim prometnicama - za stražarsku rasvjetu.

Ručne svjetiljke koje se upotrebljavaju za vrijeme čišćenja i održavanja uređaja moraju biti izvedene tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

III. UREĐAJI U KOJIMA SE NANOSE PREMAZNA SREDSTVA

1. Kabine

Članak 21.

Prema konstrukcijskom rješenju kabine mogu biti zatvorene ili poluzatvorene.

Kao pod kabine može se upotrebljavati i pod građevinskog objekta u kojemu je postavljena kabina.

Članak 22.

U kabini je dopušteno istovremeno ručno i automatsko nanošenje premaznih sredstava.

Članak 23.

Radni prostor kabine mora biti prilagođen radnim komadima i načinu nanošenja premaznih sredstava.

Kabina mora imati uređaje za prisilno provjetravanje.

Članak 24.

Svi konstrukcijski elementi kabine, uključujući i sistem za odsisavanje i filtriranje otpadnog zraka, moraju biti izrađeni od negoriva materijala, osim filtera za vodu i zrak.

Članak 25.

Unutarnje površine kabine i ventilacijskih cjevovoda moraju biti glatke.

Unutarnje površine kabine mogu se premazivati odgovarajućim sredstvima što sprečavaju vezivanje i očvršćivanje premaznih sredstava.

Kabina mora biti konstruirana tako da se pri čišćenju i održavanju može nesmetano prići pojedinim njezinim dijelovima.

Članak 26.

Vrata zatvorenih kabina za ulaz i izlaz šarže ne smiju se otvarati prema radnom prostoru.

Za ulazak i izlazak poslužitelja moraju se osigurati najmanje jedna vrata koja se otvaraju prema van.

Ispred ulaza za poslužitelja u radni prostor kabine mora se osigurati slobodan prostor širine najmanje 1,5 m. Na tom prostoru nije dopušteno držati nikoje predmete osim prijeko potrebne opreme.

Članak 27.

Transportni uređaji u kabini moraju biti izrađeni od negoriva materijala.

Članak 28.

U kabini moraju postojati uređaj i instalacija za formiranje mokrog filtera u odsisnom prostoru kabine. Iza mokrog filtera u kabini mora biti smješten eliminator kapi.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u kabini se smiju upotrijebiti suhi filter ako se ugrade stabilni uređaji za gašenje požara što se automatski aktiviraju.

Članak 29.

Ventilacijski sistem mora sprečavati širenje čestica premaznih sredstava i para otapala u prostor oko kabine.

Članak 30.

Za osvjetljivanje korisnog prostora kabine u nju se mogu ugraditi svjetiljke izrađene prema ugroženosti prostora. Ako postoji mogućnost da se pri radu premazno sredstvo taloži na svjetiljke, one se moraju posebno zaštititi.

Članak 31.

Na svakoj se kabini, na vidljivu mjestu, mora postaviti pločica od negoriva materijala na kojoj su ispisani:

1) podaci o proizvođaču,

2) tvornički broj,

3) godina proizvodnje,

4) oznaka kabine,

5) priključna električna snaga, u kW,

6) priključni napon i učestalost. u V odnosno Hz,

7) obujam radnog prostora, u m³

8) najviša radna temperatura, u °C,

9) količina svježeg zraka, u m³/h,

10) količina odsisnog zraka, u m³/h.

2. Kada za uranjanje

Članak 32.

Kada za uranjanje, uključujući ventilacijski sustav, osim unutarnje zaštitne obloge, mora biti izrađena od negoriva materijala.

Gornji rub kade mora biti izdignut najmanje 15 cm iznad poda prostorije.

Razina premaznog sredstva u kadi mora biti najmanje 20 cm niže od gornjeg ruba kade.

Kada obujma većeg od 200 dm³, koja nije postavljena u nepropusnom bazenu, mora imati prihvatni spremnik koji može primiti svu količinu premaznog sredstva.

Članak 33.

Miješanje premaznog sredstva izravnim uvođenjem zraka u kadu nije dopušteno.

Članak 34.

Za zagrijavanje premaznog sredstva u kadi za uranjanje upotrebljava se neizravni sistem grijanja ili električna grijala izvedena tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Uređaj za zagrijavanje premaznog sredstva mora omogućavati kontrolu, reguliranje i ograničavanje temperature.

Članak 35.

Kada za uranjanje koja nema zaštitnog tunela ili komore mora imati jednodijelni ili višedijelni poklopac od negoriva materijala, kojim se kada pokriva kad se ne upotrebljava ili u slučaju požara.

Članak 36.

Pri mehaniziranom uranjanju radnih komada u kadu za uranjanje mogu se upotrebljavati i zajednički transportni uređaji kojima se radni komadi transportiraju čitavim postrojenjem lakirnice.

Članak 37.

Za otkapljivanje viška premaznog sredstva s radnih komada mora se postaviti uređaj za otkapljivanje.

Pod uređaja za otkapljivanje mora biti izrađen s nagibom prema kadi za uranjanje ili prema sabirniku otkapljenoga premaznog sredstva.

Uređaj za otkapljivanje mora biti izrađen od negoriva materijala i konstruiran tako da se pri njegovu čišćenju i održavanju može nesmetano prići slijevnom sistemu.

Članak 38.

U prostoru iznad kade za uranjanje i uređaju za otkapljivanje mora postojati prisilno provjetravanje, koje sprečava da se pare otapala šire u prostor ili prostoriju lakirnice.

Članak 39.

Upotreba pomičnih kada za uranjanje, obujma većeg od 200 dm³, nije dopuštena.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, pri specifičnim tehnološkim zahtjevima dopušteno je da se kade svih veličina pomiču na vodilicama kako bi se postigao odgovarajući položaj za uranjanje.

Kada za uranjanje otvara se samo na za to predviđenome provjetravanom mjestu.

Članak 40.

Na kadu za uranjanje mora se postaviti pločica s tehničkim karakteristikama prema članku 31. ovog pravilnika.

3. Uređaj za oblijevanje

Članak 41.

Svi elementi uređaja za oblijevanje, uključujući i ventilacijski sustav, moraju biti izrađeni od negoriva materijala.

Pod uređaja za oblijevanje mora biti izrađen s nagibom prema sabirniku u kojemu je premazno sredstvo.

Uređaj za oblijevanje mora biti konstruiran tako da mu se pri njegovu čišćenju i održavanju može nesmetano prići.

Članak 42.

Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva i stvaranje laminarnih mlazova za oblijevanje radnih komada upotrebljava pumpa s elektromotornim pogonom, elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Članak 43.

Za transport radnih komada kroz uređaj za oblijevanje može se upotrebljavati i zajednički transportni uređaj kojim se radni komadi transportiraju čitavim postrojenjem lakirnice, pri čemu transportni uređaj u uređaju za oblijevanje mora biti zaštićen tako da se na nj mogu nanositi premazna sredstva.

Članak 44.

Ako tehnološki proces oblijevanja zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe članka 34. ovog pravilnika.

Članak 45.

Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izvedena u sklopu uređaja za oblijevanje, dio koji je izvan gabarita uređaja za oblijevanje mora biti zatvoren poklopcem.

Članak 46.

Za otkapljivanje viška premaznog sredstva mora se postaviti uređaj za otkapljivanje, u skladu s člankom 37. ovog pravilnika.

Članak 47.

Provjetravanje uređaja za oblijevanje i uređaja za otkapljivanje mora sprečavati da se pare otapala šire u prostoriju lakirnice.

Članak 48.

Na svaki uređaj za oblijevanje mora se postaviti pločica s tehničkim karakteristikama prema članku 31. ovog pravilnika.

Uređaji za valjanje ili nalijevanje

Članak 49.

Uređaj za valjanje ili nalijevanje mora biti konstruiran tako da mu se pri njegovu čišćenju i održavanju može nesmetano prići.

Članak 50.

Prostor uređaja za valjanje ili nalijevanje mora se provjetravati.

Ako u radom prostoru uređaja za valjanje ili nalijevanje postoji i uređaj za brušenje, radni prostor uređaja mora biti projektiran kao neugroženi prostor s kontroliranom ventilacijom.

Članak 51.

Ako tehnološki proces zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe članka 34. ovog pravilnika.

Članak 52.

Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva upotrebljavaju pumpe s elektromotornim pogonom, pumpe i elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Članak 53.

Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izvedena u sklopu uređaja za valjanje ili nalijevanje, dio koji je izvan gabarita tog uređaja mora biti zatvoren poklopcem.

Članak 54.

Na uređaj za valjanje ili nalijevanje mora se postaviti pločica s tehničkim karakteristikama prema članku 31. ovog pravilnika.

5. Ventilacijski elementi uređaja u kojima se nanose premazna sredstva

Članak 55.

Ventilatori koji se ugrađuju u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva moraju biti izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ventilatori za dovod svježeg zraka u radni prostor uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mogu biti uobičajene izrade, uz ove uvjete:

1) da nisu u opasnoj zoni,

2) da se mogu pustiti u rad nakon provjetravanja radnog prostora usisnim ventilatorima, što se uvjetuje odgovarajućom blokadom.

Članak 56.

Ako uređaji u kojima se nanose premazna sredstva imaju više ventilatora, ventilacijski cjevovodi odsisnog zraka moraju biti posebno izvedeni.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odsisni se cjevovod može spojiti sa zajedničkim cjevovodom, uz uvjet da postoji kontrolirana ventilacija.

Nije dopušteno spajanje odsisnih cjevovoda iz stavka 1. ovog članka s odsisnim cjevovodima drugih sistema ventilacije ni s dimnjacima.

Članak 57.

Ispušni otvori ventilacijskih cjevovoda moraju imati zaštitne kape da bi se spriječio prodor oborina u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva. Ispušni otvori ventilacijskih cjevovoda kabine s mokrim filterom ne moraju imati zaštitne kape.

Članak 58.

Usisni otvori za svježi zrak na cjevovodima svih ventilacijskih sustava ne smiju se postavljati u opasnoj zoni ispušnih otvora uređaja u kojima se nanose premazna sredstva ni u blizini dimnjaka odnosno prostora u kojemu se radi s otvorenim plamenom ili se može javiti iskrenje.

Članak 59.

U usisne i ispušne cjevovode mogu se ugrađivati krilca za reguliranje protoka zraka, koja moraju biti izrađena od negoriva materijala.

Krilca za reguliranje protoka zraka moraju biti konstruirana tako da se omogući njihovo sigurno učvršćivanje u potrebnom položaju. Potrebni položaj svih krilaca određuje se prije prvog puštanja uređaja u rad, na temelju mjerenja količine zraka.

Na svim mehanizmima za pokretanje krilaca mora biti trajno i čitljivo označen položaj “otvoreno” odnosno “zatvoreno”.

Članak 60.

Svi ventilacijski cjevovodi koji rade s pretlakom u odnosu prema okolnom prostoru moraju biti dobro zabrtvljeni.

6. Ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava

Članak 61.

U kabinama se upotrebljavaju ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava.

Za raspršivanje premaznih sredstava mogu se upotrebljavati ovi sistemi:

1) sistem pneumatskog raspršivanja,

2) sistem raspršivanja premaznih sredstava pod tlakom,

3) sistem mehaničko-elektrostatičkog raspršivanja,

4) sistem pneumatsko-elektrostatičkog raspršivanja.

Članak 62.

Pri upotrebi uređaja za elektrostatičko nanošenje premaznih sredstava visokonaponski generatori moraju se postavljati izvan opasne zone.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, visokonaponski se generatori smiju postavljati u radni prostor kabine kojoj je unutarnji obujam veći od 60 m³ uz ove uvjete:

1) da kabina ima kontroliranu ventilaciju s neugroženim radnim prostorom,

2) da je rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava uvjetovan radom ventilacije,

3) da u kabini s ručnim nanošenjem premaznih sredstava postoje najmanje tri ručna protupožarna aparata, a pri automatskom nanošenju - stabilni uređaj za gašenje požara što se automatski aktivira.

Članak 63.

Pri ugradnji automatskih elektrostatičkih uređaja kod poluzatvorenih kabina prostor ispred kabine mora biti zaštićen ogradom visine najmanje 1 m, s pločicom na kojoj je ispisano upozorenje “Zabranjen pristup prije isključivanja napona na generatoru!”.

Članak 64.

Ako se nitrocelulozna, poliesterska, nitroepoksidna i perklorvinilna premazna sredstva upotrebljavaju u elektrostatičkim uređajima, oni moraju biti opremljeni uređajima za sprečavanje iskri i automatsku kontrolu otpora uzemljenja pištolja.

Članak 65.

Za raspršivanje premaznih sredstava ne smiju se upotrebljavati kisik ni zapaljivi plinovi.

7. Premazna sredstva

Članak 66.

Količina premaznih sredstava u neposrednoj blizini kabina ne smije iznositi više od količine potrebne za rad u jednoj smjeni.

U najveću dopuštenu količinu potrebnu za rad u jednoj smjeni ubraja se i količina premaznog sredstva u posudi uređaja za nanošenje premaza.

Posude u kojima su premazna sredstva moraju biti izrađene od negoriva i neslomljiva materijala i imati nepropustan poklopac.

Članak 67.

Premazna se sredstva mogu dopremati iz prostorije u kojoj se pripremaju do mjesta njihova nanošenja samo u zatvorenim posudama ili instalacijama za transport premaznih sredstava.

Nije dopušteno u prostoru ili prostoriji lakirnice držati prazne posude.

Članak 68.

Zabranjena je priprema premaznih sredstava u prostoru lakirnice.

Iznimno, odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na kade za uranjanje, uređaje za oblijevanje i uređaje za valjanje ili nalijevanje ako se premazna sredstva korigiraju.

Članak 69.

Posude i instalacije uređaja za nanošenje premaznih sredstava moraju imati uređaje za kontrolu i regulaciju tlaka te sigurnosne ventile.

Članak 70.

Premazna sredstva zagrijavaju se prema odredbama članka 34. ovog pravilnika.

8. Mjere za zaštitu uređaja u kojima se nanose premazna sredstva

Članak 71.

Ako sistem za odsisavanje i filtriranje zagađenog zraka prestane raditi, moraju se automatski isključiti uređaji u kojima se unose premazna sredstva.

Članak 72.

U kabinama s nadgledanom ventilacijom smiju se upotrebljavati samo ručni pištolji koji ne iskre ili ručni elektrostatički pištolji izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Članak 73.

Komandni ormar uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mora imati svjetlosnu signalizaciju za kontrolu ispravnosti rada tih uređaja.

Članak 74.

Za nužno isključivanje transportnih uređaja moraju se na prikladnim mjestima ugraditi tipke za “stop”.

Transportni uređaji koji poslužuju više uređaja lakirnice uključuju se tipkom koja se zaključava.

Članak 75.

U kabini se ne smije upotrebljavati veći broj pištolja od onoga za koji je kabina projektirana.

Članak 76.

Prije puštanja u rad uređaja na njima moraju biti navedeni:

1) podaci o uvjetima za projektiranje,

2) opis tehnološkog procesa,

3) podaci o tehničkim karakteristikama uređaja,

4) tehnički opis uređaja i instalacija,

5) specifikacija ugrađene opreme,

6) proračun ventilacije,

7) podaci o kapacitetu i broju pištolja,

8) podaci o predviđenim zaštitnim mjerama za električne instalacije,

9) podaci o određivanju lokacije ili uvjeta lokacije te opasnih zona,

10) podaci o sigurnosnim mjerama,

11) mjerna skica uređaja,

12) shema instalacije.

IV. UREĐAJI ZA SUŠENJE I PEČENJE PREMAZNIH SREDSTAVA

1. Klasifikacija sušionika

Članak 77.

Prema konstrukcijskom rješenju i načinu unošenja šarže u radni prostor sušionika dopušteni su ovi tipovi sušionika:

1) komorni sušionici,

2) tunelski sušionici s kontinuiranim ili taktnim protokom šarže,

3) kombinirani komorni uređaji koji se upotrebljavaju namjenice za nanošenje i sušenje premaznih sredstava.

Članak 78.

Za razmjenu topline između grijaćih uređaja i šarže u radnom prostoru sušionika mogu se upotrebljavati ovi sistemi:

1) konvekcijski,

2) radijacijski,

3) kombinirani.

2. Opći zahtjevi za izgradnju sušionika

Članak 79.

Konstrukcijski elementi sušionika moraju biti izrađeni od negoriva materijala.

Kao pod sušionika može se upotrebljavati i pod građevinskog objekta na kojem je postavljen sušionik.

Članak 80.

Ventilacijski sistem sušionika mora sprečavati širenje para otapala u okolni prostor.

Članak 81.

Ventilatori sušionika moraju biti izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zaštita.

Članak 82.

Elementi ventilacijskih cjevovoda sušionika moraju odgovarati odredbama čl. 56., 57., 58. i 60. ovog pravilnika.

Članak 83.

Krilca za regulaciju količine zraka u ventilacijskom sustavu sušionika moraju odgovarati odredbama članka 59. ovog pravilnika, uz ove dopunske uvjete:

1) potreban položaj svih krilaca određuje se pri prvom puštanju sušionika u rad, na temelju mjerenja količine svježega odnosno odsisnog zraka pri radnim uvjetima, ali bez šarže;

2) krilca za regulaciju u položaju “zatvoreno” moraju osiguravati količinu svježega odnosno odsisnog zraka tako da u radnom prostoru koncentracija para otapala pri radu ventilacijskog sustava ne premašuje 80% vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Članak 84.

Vrata sušionika ne smiju se otvarati prema radnom prostoru.

Nije dopušteno na vratima sušionika ugrađivati termoregulatore, pokazivala temperature ni ostalu mjernu i sigurnosnu opremu.

Članak 85.

Uređaji za transport šarže kroz sušionik moraju biti izrađeni od negoriva materijala.

Članak 86.

Konstrukcijskim rješenjem mora biti omogućen pristup svim grijaćim tijelima pri privremenom pregledu i čišćenju.

Grijaća tijela moraju biti zaštićena od neposredna dodira sa šaržom te od slijevanja ili kapanja premaznih sredstava s radnih komada. Posude za prihvaćanje kapi i premaznih sredstava ne smiju ometati ispravan optok zraka.

Članak 87.

Sušionik mora biti opremljen mjernim, regulacijskim i sigurnosnim uređajima, koji moraju biti smješteni na pristupačnom mjestu.

Članak 88.

Zabranjeno je ugrađivanje plamenika ispod otvora za ulaz šarže.

Članak 89.

Ako se sušionik zagrijava loživim uljem, spremnik za gorivo ne smije se postaviti u istu prostoriju građevinskog objekta u kojoj je sušionik.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako nije moguće drugačije tehničko rješenje, spremnik za gorivo može se postaviti u istu prostoriju, uz uvjet da količina goriva odgovara jednodnevnoj potrošnji i da nije veća od 1000 l po jednom spremniku.

Članak 90.

Potrebna količina svježeg zraka za komorni sušionik izračunava se prema ovim formulama:

1) L = k V_s/T_w,

2) T_o = 155/t_s,

3) V_r = 22,4 (273 + t_s)/273 M,

4) c_r = V_r/V_s,

5) c_dop/c_r = f (T_o/T_w),

gdje je:

V_s - ukupni obujam radnog prostora sušionika, u dm³,

k - koeficijent sigurnosti, kojemu se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, ovisno o neravnomjernosti i brzini isparavanja otapala te o nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušionika,

T_w - vrijeme potrebno za jednokratnu izmjenu zraka u radnom prostoru sušionika, u min,

L - dotok svježeg zraka u radni prostor sušionika, u dm³/min,

T_o - vrijeme potrebno za isparavanje cjelokupne količine otapala unesene u radni prostor sušionika pri početnoj brzini isparavanja, u min,

t_s - najviša temperatura zraka za sušenje, u °C,

V_r - ukupni obujam para otapala unesen u radni prostor sušionika, u dm³,

m - ukupna masa otapala unesena u radni prostor sušionika, u g,

M - srednja molarna masa otapala, u g/mol,

c_r - koncentracija para otapala u radnom prostoru sušionika nakon isparavanja ukupne količine otapala, unesene u radni prostor bez obnavljanja zraka, u dm³ para otapala po dm³ radnog prostora sušionika,

c_dop - najviša dopuštena koncentracija para otapala u radnom prostoru sušionika, u dm³ para otapala po dm³ zraka.

Funkcija c_dop/c_r = f (T_o/T_w) dana je na dijagramu.

Članak 91.

Ukupna masa otapala unesena u radni prostor sušionika izračunava se na temelju ovih tehnoloških parametara:

1) ukupne mase premaznog sredstva koja se na površini šarže unese u radni prostor sušionika, uzimajući u obzir gubitak pri predsušenju,

2) postotnog udjela otapala u premaznom sredstvu.

Gubitak pri predsušenju na temperaturi okoline može se utvrditi laboratorijskim mjerenjem u funkciji srednjeg vremena predsušenja ili na temelju ovih iskustvenih podataka:

1) gubitak 25% - pri srednjem vremenu predsušenja 10 min,

2) gubitak 45% - pri srednjem vremenu predsušenja 20 min,

3) gubitak 50% - pri srednjem vremenu predsušenja 30 min.

Članak 92.

Potrebna količina svježeg zraka za konvekcijski tunelski sušionik s kontuiranim prolazom šarže kroz radni prostor određuje se prema ovim formulama:

1) L = k V/c_dop,

2) V = 22,4 (273 + t_s) m_r/273 M,

3) m_r = q_m q_r v.

gdje je:

V - najveći obujamni dotok para otapala u radni prostor sušionika, u dm³/min,

m_r - najveći dotok mase otapala u radni prostor sušionika, u g/min,

M - srednja molarna masa otapala, u g/mol,

q_m - specifična popunjenost konvejera - ukupna površina radnih komada, u m², po dužnom metru konvejera,

q_r - masa otapala po jedinici lakirane površine, u g/m²,

v - brzina transportnog uređaja, u m/min,

L - dotok svježeg zraka u radni prostor sušionika, u dm³/min,

t_s - najviša temperatura zraka za sušenje, u °C,

c_dop - najviša dopuštena koncentracija para otapala u radnom prostoru sušionika, u dm³ para otapala po dm³ zraka.

k - koeficijent sigurnosti, kojemu se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, ovisno o neravnomjernosti i brzini isparavanja otapala te o nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušionika,

Članak 93.

Projektirana koncentracija para otapala za normalan rad sušionika ne smije iznositi više od 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Članak 94.

Potrebna količina svježeg zraka za tunelski sušionik s radijacijskim zagrijavanjem šarže određuje se na temelju odredaba članka 92. ovog pravilnika, pri čemu se računa s temperaturom odsisnog zraka mjerenom na izlazu iz radnog prostora, povećanom za 50 °C.

Članak 95.

Na vidljivo mjesto sušionika mora se postaviti pločica od trajna materijala na kojoj su ispisani:

1) podaci o proizvođaču,

2) tvornički broj sušionika,

3) godina proizvodnje sušionika,

4) oznaka sušionika,

5) priključna električna snaga, u kW,

6) ukupni radni prostor, u m³,

7) najveća dopuštena radna temperatura, u °C,

8) količina svježeg zraka, u m³/h,

9) najveća dopuštena količina otapala za jednu šaržu (kod komornih sušionika), u g,

10) najveći dotok mase otapala (kod tunelskih sušionika) u g/min,

11) razred protueksplozijske zaštite.

Osim podataka iz stavka 1. ovog članka na tu se pločicu ili na posebnu pločicu, ovisno o vrsti grijanja, moraju unijeti ovi podaci:

1) pri grijanju električnom strujom - shema vezivanja grijala;

2) pri grijanju plinom:

- priključna vrijednost plinskog gorionika, u m³/ h,

- tlak plina, u Pa,

- donja toplinska moć plina, u kJ/m³;

3) pri grijanju loživim uljem:

- priključna vrijednost plamenika, u kg/h,

- donja toplinska moć loživog ulja u kJ/kg;

4) pri kaloriferskom grijanju preko grijaćih fluida:

- instalirana snaga grijala, u kW,

- najveća temperatura grijaćeg fluida, u °C.

3. Zaštitne mjere za sušionike

Članak 96.

Sušionik mora biti opremljen najmanje jednim pokazivalom temperature.

Ako uređaj za automatsku regulaciju temperature radnog prostora istovremeno pokazuje i temperaturu, nije obavezna ugradnja pokazivala temperature.

Članak 97.

Za automatsku regulaciju temperature radnog prostora sušionik mora imati po jedan automatski termoregulacijski uređaj za svaku grijaću skupinu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako se sušionik zagrijava grijaćim fluidom, dopuštena je ugradnja jednoga termoregulacijskog uređaja za više grijaćih skupina, uz uvjet da se sva grijaća tijela napajaju istim grijaćim fluidom.

Članak 98.

Sušionik mora imati po jedan granični termoregulacijski uređaj za svaku grijaću skupinu.

Ako se sušionik zagrijava grijaćim fluidom, dopuštena je ugradnja jednoga graničnoga termoregulacijskog uređaja za više grijaćih skupina, uz uvjet da se sve grijaće skupine zagrijavaju istim grijaćim fluidom i da se temperatura regulira istim regulacijskim uređajem.

Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog članka, u sušionik zagrijavan grijaćim fluidom temperature niže od temperature samozapaljenja para otapala, nije obavezna ugradnja graničnoga termoregulacijskog uređaja, uz uvjet da je termoregulacijski uređaj instaliran na uređaju za proizvodnju grijaćeg fluida.

Članak 99.

Otpadni zrak iz sušionika mora se odvoditi kontroliranom ventilacijom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u tunelskom sušioniku koji se zagrijava grijaćim fluidom dopuštena je nadgledana ventilacija, uz uvjet:

1) da je temperatura grijaćeg fluida niža od temperature samozapaljenja para otapala,

2) da su ventilatorski krugovi neposredno spojeni s pogonskim elektromotorima,

3) da sušionik ima više od jednog ventilatora.

Članak 100.

Ako se ventilacija prekine ili smanji, uređajem za kontrolu sistema za odvod otpadnog zraka mora se:

1) isključiti dovod energije za grijanje sušionika,

2) prekinuti rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, samo pri ručnom ulaganju šarže,

3) prekinuti rad uređaja za transport radnih komada u sušioniku,

4) uključiti alarmni uređaj,

5) uključiti servouređaj mehanizma krilaca kod komornih sušionika na zauzimanje položaja “otvoreno” (ako su ugrađeni servouređaji).

Odredba točke 1) stavka 1. ovog članka ne odnosi se samo na sušionike zagrijavane grijaćim fluidom temperature niže od temperature samozapaljenja para otapala.

Članak 101.

Komandni ormar mora imati svjetlosnu signalizaciju za signaliziranje ispravnosti rada i otkrivanje nastalih kvarova na sušioniku.

Članak 102.

Za sušenje šarže u komornim sušionicama proces sušenja može se odvojiti od procesa pečenja automatskim prebacivanjem mehanizma krilaca iz položaja “otvoreno” u položaj “zatvoreno”, uz uvjet:

1) da je mehanizam za istovremeno pokretanje svih krilaca opskrbljen servouređajem koji ne može zauzimati međupoložaje, već samo krajnje položaje “otvoreno” odnosno “zatvoreno”;

2) da vrata komornog sušionika imaju uređaj za kontrolu položaja “otvoreno” odnosno “zatvoreno”;

3) da komandni uređaj sušionika ima dodatni vremenski relejni uređaj, s namještenim vremenom za najmanje 10 min, koji bilo u kojem slučaju prekida radnog procesa odbrojavanje počinje uvijek od ništice;

4) da sušionik ima dodatni automatski termoregulacijski uređaj koji je ugođen na najmanje 90% vrijednosti temperature pečenja. Pri temperaturi pečenja višoj od 140 °C namještena vrijednost temperature iznosi najmanje 125 °C;

5) da je komandni uređaj sušionika izveden:

a) tako da pri svakom otvaranju vrata servouređaj mehanizma krilaca automatski zauzme položaj “otvoreno” i da se vremenski relej vraća u početni položaj,

b) tako da pri zatvaranju vrata servouređaj mehanizma krilaca ostane u otvorenom položaju i aktivira se vremenski relej,

c) tako da servouređaj mehanizma krilaca automatski zauzme položaj “zatvoreno” tek kad protekne najmanje 10 min, uz uvjet da je postignuta temperatura koja je zadana na dodatnome termoregulacijskom uređaju iz točke 4) ovog članka.

Članak 103.

U radnom prostoru sušionika nije dopušteno nanošenje premaznih sredstava.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni se prostor sušionika smije upotrebljavati i za nanošenje premaznih sredstava ako je sušionik projektiran i napravljen za dvonamjensku upotrebu, za izmjenično nanošenje i sušenje (kombinirani komorni uređaj).

Članak 104.

Na kombinirani komorni uređaj primjenjuju se ove zaštitne mjere:

1) najviša temperatura sušenja ne smije biti viša od 80 °C;

2) premazna sredstva ne smiju se nanositi ako temperatura radnog prostora uređaja nije niža od 45 °C;

3) uređaj mora imati kontroliranu ventilaciju;

4) svaki režim rada mora imati svoj granični termoregulacijski uređaj i svoj uređaj za kontrolu ventilacije;

5) za vrijeme upotrebe komore za nanošenje premaznih sredstava ventilacijom se mora osigurati dovod 100% svježeg zraka, a pištolj za raspršivanje može se pustiti u rad tek kad je udovoljeno ovim uvjetima:

a) kad je uključena kontrolirana ventilacija,

b) kad su sva krilca za reguliranje ventilacije u položaju za rad kabine,

c) kad su vrata uređaja zatvorena,

d) kad je sustav za filtriranje otpadnog zraka uključen,

e) kad nije dostignuta granična vrijednost temperature 45 °C;

6) prije prelaska na fazu sušenja iz uređaja se mora ukloniti kompletan uređaj za nanošenje premaznih sredstava;

7) za vrijeme upotrebe uređaja za sušenje premaznih sredstava ventilacija se može prebaciti na recirkulaciju, pri čemu sva krilca u položaju “recirkulacija” moraju osiguravati dovod svježeg zraka u količini dovoljnoj da koncentracija para otapala ne premaši 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Uređaj za grijanje kombiniranog komornog uređaja mora biti izrađen tako da se može uključiti tek kad je udovoljeno ovim uvjetima:

1) kad je uključena kontrolirana ventilacija,

2) kad su vrata uređaja zatvorena.

Članak 105.

Upotreba automatskih uređaja za nanošenje premaznih sredstava u kombiniranim komornim uređajima nije dopuštena.

Radijacijsko zagrijavanje kombiniranih komornih uređaja nije dopušteno.

Članak 106.

Upotreba vlastitog motornog pogona vozila za ulaženje i izlaženje iz kombiniranog komornog uređaja odnosno komornih kabina za štrcanje te komornih sušionika dopušteno je samo uz ove uvjete:

1) ako je ventilacija uključena najmanje pet minuta prije ulaska vozila,

2) ako su isključena sva trošila električne energije na vozilu i motor za vrijeme nanošenja odnosno sušenja premaznog sredstva,

3) ako je ventilacija uključena najmanje 10 minuta prije uključivanja motora vozila za uzlazak i ako su prostor za motor i kabina vozila propuhani stlačenim zrakom.

Članak 107.

Ako se upotrebljavaju nitrocelulozna premazna sredstva, temperatura na površini radnih komada ne smije biti viša od 80 °C.

Članak 108.

Prije ulaganja šarže na početku smjene komorni sušionik mora biti zagrijan do radne temperature.

Članak 109.

Sušionik se ne smije upotrebljavati bez tehničke upute, koja mora sadržati:

1) podatke o premaznom sredstvu:

a) o radnoj temperaturi sušenja,

b) o vremenu sušenja,

c) o najvećoj količini premaznog sredstva što se smije nanijeti na površinu radnih komada u jednom sloju, u g/m²,

d) o najvećoj količini otapala u premaznom sredstvu pri nanošenju, u masenom postotku,

e) o srednjoj molekularnoj masi otapala,

f) o donjoj granici eksplozivnosti para otapala, u obujamnim postocima,

g) o palištu otapala,

h) o temperaturi samozapaljenja otapala,

i) o skupini eksplozivnosti,

j) o toplini isparavanja;

2) za komorni sušionik podatke:

a) o broju radnih komada svakog asortimana šarže što se smije unijeti u radni prostor,

b) o temperaturi sušenja,

c) o vremenu sušenja;

3) za tunelski sušionik podatke:

a) o broju radnih komada svakog asortimana šarže što se smije šaržirati na dužinski metar transportnog uređaja,

b) o najvećoj projektiranoj brzini transportnog uređaja,

c) o temperaturi sušenja.

Ni u jednom asortimanu radnih komada ne smije se povećati najveća dopuštena količina otapala što se smije unijeti u radni prostor sušionika, a ni najviša dopuštena temperatura sušenja.

Članak 110.

Prije puštanja sušionika u rad moraju se osigurati:

1) podaci o uvjetima za projektiranje,

2) opis tehnološkog postupka,

3) podaci o tehničkim karakteristikama sušionika,

4) tehnički opis sušionika i pripadne instalacije,

5) specifikacija ugrađene opreme,

6) proračun ventilacije sušionika,

7) podaci o određivanju lokacije ili uvjeta lokacije te opasnih zona,

8) podaci o zaštitnim mjerama za električne instalacije,

9) podaci o sigurnosnim mjerama,

10) mjerna skica sušionika,

11) shema instalacija.

V. ISPITIVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA

Članak 111.

Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva obuhvaća:

1) pregled lokacije uređaja u odnosu prema drugim uređajima i instalacijama koji ne pripadaju ispitivanom uređaju,

2) pregled cjelokupnog uređaja i instalacije uređaja,

3) ispitivanje i ugađanje mjerno-regulacijskih i sigurnosnih uređaja,

4) ispitivanje uređaja zagrijavanjem na najvišu radnu temperaturu, ali bez šarže,

5) namještanje i utvrđivanje položaja svih krilaca za regulaciju količine zraka i mjerenje količine svježeg i otpadnog zraka, pri najvišoj radnoj temperaturi,

6) ispitivanje i mjerenje električnih instalacija,

7) ispitivanje rada svih mjernih, signalnih, regulacijskih i sigurnosnih krugova, uključujući i blokadne sisteme opreme koja ne pripada ispitivanom uređaju ali s njim čini tehnološku cjelinu,

8) utvrđivanje ispravnosti podataka upisanih na pločici s tehničkim karakteristikama ispitivanog uređaja,

9) ispitivanje rada uređaja s pokusnom šaržom.

Članak 112.

Izvještaj o ispitivanju uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora sadržati potrebne podatke o obavljenim pregledima, metodama mjerenja, upotrebljenim instrumentima, rezultatima mjerenja i ispitivanja te podatke o proizvođaču odnosno o organizaciji koja ispituje uređaje i ocjenjuje njihovu podobnost za upotrebu.

Članak 113.

Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva moraju se ispitivati u ovim slučajevima:

1) prije puštanja u rad novih uređaja,

2) poslije rekonstrukcije postojećih uređaja,

3) poslije promjene lokacije uređaja,

4) poslije zamjene ventilatora na uređajima,

5) poslije svih popravaka na uređaju, cjevovodima, pri kojima je pomaknuto krilce za regulaciju protoka zraka.

VI. OPASNE ZONE ZA UREĐAJE U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA

1. Opasne zone za uređaje u kojima se nanose premazna sredstva

Članak 114.

Kriteriji za određivanje opasnih zona za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva jesu:

1) izvori opasnosti kod kabina:

a) pištolj za raspršivanje,

b) radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo;

2) izvori opasnosti kod kada za uranjanje:

a) slobodna površina premaznog sredstva u kadi,

b) radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo;

3) izvori opasnosti kod uređaja za oblijevanje:

a) sve unutarnje površine radnog dijela uređaja,

b) radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo;

4) izvori opasnosti kod uređaja za otkapljivanje:

a) ukupna površina poda uređaja,

b) radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo;

5) izvori opasnosti kod uređaja za valjanje ili nalijevanje:

a) sistem za cirkulaciju premaznog sredstva,

b) radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo.

Članak 115.

Uređaji u kojima se nanose ili otkapljuju premazna sredstva s kontroliranom ventilacijom i količinom zraka koja osigurava manju koncentraciju para otapala od 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, nemaju opasnih zona uz uvjet:

1) da se projektirana količina zraka potvrdi ispitivanjem,

2) da se računski dokaže da u svim slučajevima prestanka rada ventilacijskog sustava koncentracije zaostalih para otapala neće premašiti 25% vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Ako se računski ne mogu dokazati uvjeti iz točke 2) stavka 1. ovog članka, radni prostor uređaja smatra se opasnom zonom 2, a prostor oko uređaja neugroženim prostorom.

Članak 116.

Za uređaje u kojima se nanose ili otkapljuju premazna sredstva s nadgledanom ventilacijom koja osigurava manju koncentraciju para otapala od 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne se zone određuju ovako:

1) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura u radnom prostoru najviše 38 °C:

a) opasna zona 1 obuhvaća ukupni radni prostor uređaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od ruba svih otvora uređaja;

2) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C:

a) opasna zona 2 obuhvaća radni prostor uređaja,

b) prostor oko uređaja je neugroženi prostor.

Članak 117.

Za uređaje u kojima se nanose ili otkapljuju premazna sredstva s kontroliranom ventilacijom koja osigurava koncentraciju para otapala između 10% i 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne zone određuju se ovako:

1) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura u radnom prostoru najviše 38 °C:

a) opasna zona 1 obuhvaća radni prostor uređaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od ruba svih otvora uređaja;

2) ako je palište otapala više od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C:

a) opasna zona 2 obuhvaća radni prostor uređaja,

b) prostor oko uređaja je neugroženi prostor.

Članak 118.

Za uređaje u kojima se nanose ili otkapljuju premazna sredstva s nadgledanom ventilacijom koja osigurava koncentraciju para otapala između 10% i 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne se zone određuju ovako:

1) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura u radnom prostoru najviše 38 °C:

a) opasna zona 1 obuhvaća radni prostor uređaja i okolni prostor u sfernom promjeru od 5 m od ruba svih otvora uređaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uređaja u nastavku zone 1 do granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 10 m od ruba svih otvora uređaja;

2) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C:

a) opasna zona 1 obuhvaća radni prostor uređaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od ruba svih otvora uređaja.

Članak 119.

Za uređaje u kojima se premazna sredstva nanose na radne komade valjanjem ili nalijevanjem, a nisu uređaji zatvoreni u radne komore, opasne se zone određuju ovako:

1) ako uređaj nema lokalne ventilacije, već se provjetrava općom ventilacijom prostorije, opasne zone jesu:

a) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja najviše 38 °C:

- opasna zona 1 obuhvaća uređaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 5 m od gabarita uređaja,

- opasna zona 2 prostire se između opasne zone 1 i granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 10 m od gabarita uređaja;

b) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura zraka u okolini niža od 38 °C:

- opasna zona 1 obuhvaća uređaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 1,5 m od gabarita uređaja,

- opasna zona 2 prostire se između opasne zone 1 i granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita uređaja;

2) ako je riječ o uređaju s nadgledanom lokalnom ventilacijom koja osigurava koncentraciju para otapala između 10% i 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne zone jesu:

a) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura zraka u okolini najviše 38 °C:

- opasna zona 1 obuhvaća uređaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 1,5 m od gabarita uređaja,

- opasna zona 2 prostire se između opasne zone 1 i granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita uređaja;

b) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura zraka u okolini niža od 38 °C - opasna zona 2 obuhvaća uređaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 5 m od gabarita uređaja;

3) ako je riječ o uređaju s lokalnom kontroliranom ventilacijom koja osigurava koncentraciju para otapala između 10% i 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne zone jesu:

a) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura zraka u okolini najviše 38 °C - opasna zona 2 obuhvaća uređaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 5 m od gabarita uređaja,

b) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura zraka u okolini niža od 38 °C - opasna zona 2 obuhvaća uređaj;

Članak 120.

Opasne zone oko otvora ventilacijskih cjevovoda određuju se ovako:

1) ako je u cjevovodu opasna zona 1:

a) prostor oko otvora ventilacijskog cjevovoda obuhvaćen sfernim promjerom od 1,5 m od ruba otvora, jest opasna zona 1,

b) opasna zona 2 jest prostor oko otvora ventilacijskog cjevovoda u nastavku opasne zone 1 do granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 5 m od ruba otvora;

2) ako je u ventilacijskom cjevovodu opasna zona 2, ona se prostire i oko otvora cjevovoda do granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 1,5 m od ruba otvora.

2. Opasne zone za sušionike

Članak 121.

Kriteriji za određivanje opasnih zona za sušionike jesu:

1) izvor opasnosti kod sušionika odnosno radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo;

2) neugroženi prostor sušionika odnosno radni prostor sušionika u kojem koncentracija para otapala pri najvišoj temperaturi sušenja ne može ni u kojem slučaju premašiti 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti;

3) prijelazni prostor sušionika odnosno radni prostor sušionika u kojem je obujamna koncentracija para otapala pri najvišoj temperaturi sušenja između 10% i 80% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, ovisno o ukupnom trajanju svih kvarova u toku godine koji bi mogli uzrokovati pojavu eksplozivne smjese.

Dopuštene granice prijelaznog prostora sušionika, u smislu stavka 1. ove točke, ne mogu iznositi više od 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti;

4) sušionici s neugroženim radnim prostorom odnosno sušionici koji su projektirani s dopuštenom koncentracijom para otapala 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, uz uvjet:

a) da je projektirana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem,

b) da imaju kontroliranu ventilaciju,

c) da se računski dokaže da u svim slučajevima prestanka rada ventilacijskog sustava sušionika koncentracija zaostalih para otapala neće prirodnim provjetravanjem u radnom prostoru premašiti dopuštenu granicu prijelaznog prostora;

5) sušionici s prijelaznim prostorom koji su projektirani s dopuštenom koncentracijom para otapala između 10% i 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, uz uvjet:

a) da je projektirana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem,

b) da imaju kontroliranu ventilaciju.

Članak 122.

Ako se radni komadi između uređaja u kojemu se nanosi premazno sredstvo i sušionika transportiraju transportnim uređajem koji nije zaštićen uređajem za predsušenje, opasne zone određuju se ovako:

1) ako je palište otapala niže od 38 °C i temperatura u prostoriji najviše 38 °C:

a) opasna zona 1 je prostor obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od gabarita radnih komada,

b) opasna zona 2 prostire se između opasne zone 1 i granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 10 m od gabarita radnih komada;

2) ako je palište otapala više od 38 °C i temperatura u prostoriji niža od 38 °C:

a) opasna zona 1 je prostor obuhvaćen sfernim promjerom od 1,5 m od gabarita radnih komada,

b) opasna zona 2 prostire se između opasne zone 1 i granice prostora obuhvaćenoga sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita radnih komada;

Članak 123.

Transport radnih komada na koje je naneseno premazno sredstvo kroz prostor lakirnice bez uređaja za predsušenje, u smislu odredaba članka 122. ovog pravilnika, dopušten je samo ako prostor lakirnice ima opću ventilaciju najmanje s 10 izmjena zraka na sat.

Ako se predsušenje šarže, do unošenja u komorni sušionik, obavlja u prostoru lakirnice, u svemu vrijede odredbe članka 122. ovog pravilnika, a za granice gabarita uzima se gabarit cijele šarže.

Članak 124.

Kod sušionika i predsušionika koji su projektirani s neugroženim prostorom, u smislu članka 121. točke 4) ovog pravilnika, ni u radnom prostoru ni u prostoru oko sušionika ne postoje opasne zone.

Ako se računski ne može dokazati da koncentracija zaostalih para otapala prirodnim provjetravanjem neće premašiti dopuštenu granicu prijelaznog prostora, radni se prostor sušionika smatra opasnom zonom 2, a oko sušionika je neugroženi prostor.

Članak 125.

Za sušionike i predsušionike koji su projektirani s prijelaznim prostorom, u smislu članka 121. točke 5) ovog pravilnika, opasne se zone određuju ovako:

1) za komorni sušionik, predsušionik i tunelski sušionik:

a) opasna zona 1 jest radni prostor sušionika,

b) opasna zona 2 jest prostor oko otvora sušionika obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od ruba otvora sušionika;

2) za tunelski sušionik u kojemu radna temperatura iznosi najmanje 140 °C:

a) opasna zona 1 jest ulazni dio radnog prostora sušionika i prostire se od ulaznog otvora do 3/4 duljine radnog prostora,

b) opasna zona 2 jest izlazni dio radnog prostora sušionika (1/4 duljine sušionika) te prostor oko ulaznog otvora sušionika obuhvaćen sfernim promjerom od 5 m od ruba ulaznog otvora. Ako sušionik ima i druge otvore koji su u opasnoj zoni 1, opasna se zona 2 prostire i oko tih otvora u prostoru obuhvaćenome sfernim promjerom od 5 m;

3) ako su otvori tunelskih sušionika opremljeni zračnim zastorima, opasna zona 2 smanjuje se na prostor obuhvaćen sfernim promjerom od 1,5 m.

Članak 126.

Iznimno od odredaba članka 125. ovog pravilnika, ako je riječ o sušionicima koji su projektirani za rad u prijelaznom prostoru, a imaju dva ventilacijska sustava ili više ventilacijskih sustava opremljenih svojim uređajima za kontrolu ventilacije, stupanj opasnosti smanjuje se:

1) opasna zona 1 postaje opasnom zonom 2,

2) opasna zona 2 postaje neugroženim prostorom.

Članak 127.

Za tunelske sušionike projektirane za rad u prijelaznom prostoru s nadgledanom ventilacijom, u smislu odredaba članka 99. ovog pravilnika, za određivanje opasnih zona primjenjuju se odredbe članka 125. ovog pravilnika.

Članak 128.

Na određivanje opasnih zona oko otvora ventilacijskih cjevovoda sušionika primjenjuju se odredbe članka 120. ovog pravilnika.

Članak 129.

Sušionici s radijacijskim zagrijavanjem i sušionici kod kojih temperatura na površini grijaćeg tijela premašuje temperaturu samozapaljenja para otapala moraju se projektirati i izvoditi za rad u neugroženom prostoru.

Odredbe stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na sušionike projektirane s temperaturom grijaćeg tijela nižom od temperature samozapaljenja para otapala kod kojih se ne može računski i ispitivanjem dokazati da temperatura površine grijaćeg tijela u svim točkama nije viša od temperature samozapaljenja para otapala.

Članak 130.

Opasne zone cijelog postrojenja lakirnice ucrtavaju se u tehničku dokumentaciju postrojenja.

VII. PREGLEDI I ODRŽAVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA

Članak 131.

Redovni pregledi obavljaju se na početku, u toku i na koncu svake radne smjene. Pri redovnim pregledima, čim se uoči bilo kakva neispravnost u radu uređaja ili instalacije, mora se prekinuti nanošenje premaznih sredstava i šaržiranje uređaja.

VIII. ZAŠTITNE MJERE

Članak 132.

Prostor ili prostorija lakirnice moraju imati odgovarajuću vanjsku i unutarnju protupožarnu hidrantsku mrežu i prenosive protupožarne aparate.

Članak 133.

Prostor ili prostorija lakirnice moraju imati instalaciju za signalizaciju požara ručnim aktiviranjem.

Članak 134.

U prostoru ili prostoriji lakirnice, a i na svim prilazima lakirnici, moraju se na vidljivo mjesto postaviti ploče na kojima su ispisana ova upozorenja i zabrane:

1) “Opasnost od požara i eksplozije !”,

2) “Zabranjeno pušenje i pristup s otvorenim plamenom !”,

3) “Zabranjena upotreba alata koji iskri !”.

Članak 135.

Kabine za automatsko nanošenje premaznih sredstava s većim obujmom radnog prostora od 60 m³, moraju biti opremljene stabilnim uređajem za gašenje požara što se automatski aktiviraju.

Članak 136.

Kada za uranjanje u kojoj je slobodna površina premaznog sredstva veća od 1 m² mora imati stabilni uređaj za gašenje požara što se automatski aktivira.

Sapnice stabilnog uređaja za gašenje požara kod kade za uranjanje moraju biti izvedene tako da sredstvo za gašenje omogućuje sigurno pokrivanje cjelokupne slobodne površine premaznog sredstva.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 137.

Odredbe ovog pravilnika primjenjivat će se na objekte i uređaje za nanošenje i sušenje premaznih sredstava što se počnu graditi, izrađivati i rekonstruirati nakon dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 138.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za lakiranje prskanjem ili potapanjem i za uređaje za sušenje (SL br. 12/79 i 69/80).

Članak 139.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u SL. (= 25.10.1985.)